Kirigin: Jednakom energijom nastavljam dalje, Opatijci zaslužuju još kvalitetniji život

Opatija slavi Dan grada, blagdan sv. Jakova, a ujedno i 30 godina osnivanja Grada kao jedinice lokalne samouprave. Gradonačelnik Fernando Kirigin nedavno je obilježio dvije godine svoga mandata. Polovica mandata i osvrt na dosad učinjeno, kao i osvrt na 3 desetljeća novije opatijske povijesti povod su za razgovor o opatijskim aktualnostima.

Ove se godine navršilo 30 godina od kada je Opatija postala samostalna jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Koja su glavna postignuća ostvarena u tri desetljeća i ide li Opatija u dobrom smjeru?

U ovih 30 godina Opatija je doživjela brojne promjene koje se primarno ogledaju kroz napredak društvenog i komunalnog standarda koji se pruža građanima izgradnjom ili obnovom mnogih objekata javne namjene, sportske dvorane, centra Gervais, predškolskih objekata, tržnice, obnovom sustava odvodnje kojim smo među prvima na hrvatskoj obali postigli 99% priključenja na odvodnju. 

Grad Opatija je i Grad prijatelj djece koji je primio brojna nacionalna i međunarodna priznanja upravo za rad s najmlađima, veseli činjenica da smo prema broju visokoobrazovanih građana odmah iza Zagreba, čak je trećina stanovnika visokoobrazovana. Već godinama građani imaju na raspolaganju gradske poticajne mjere za zapošljavanje i razvoj poduzetništva, od nedavno i poljoprivrede, koje daju kvalitetne i mjerljive rezultate. Ističemo se i po mnogim poznatim i posjećenim manifestacijama koje Opatiju često učine gradom u koji se mora doći. Svakako treba naglasiti i da Opatija u posljednja tri desetljeća polako ostvaruje svoj cilj i postaje cjelogodišnja turistička destinacija te u budućnosti trebamo biti usmjereni na visoko kvalitetnu ponudu i održiv turizam.

U vrijeme Domovinskog rata u kojem su poginuli ili stradali i naši sugrađani – hrvatski branitelji, Opatija je velikom broju prognanika dala utočište kada im je to bilo najpotrebnije. Posebno sam ponosan i na tekovine antifašizma i kulturu sjećanja koju živimo u našem gradu, ali i na snažan socijalni program s kojim smo danas među prvima u Hrvatskoj. Opatiji nikada neće biti loše: njen položaj, klima, baština jamče joj sigurnost i blagostanje. Ali to može biti i zamka: onaj kome je dobro, teže se odlučuje na razvojne iskorake, sumnjičav je prema svemu novome, oprezan je u procjenjivanju postojećega. Zato će, prava mudrost svih opatijskih vlasti i u budućnosti biti održati krhku ravnotežu između očuvanja bogate tradicije i odmjerenog razvoja. 

Što biste u prve dvije godine svoga mandata izdvojili kao postignuće, a s čime niste zadovoljni?

Ponosan sam što smo uveli potpunu transparentnost gradskog proračuna pa građani sada mogu pratiti kako se troši njihov novac. Uveli smo novi koncept povlaštenog parkiranja kojim su Opatijci dobili više od 1000 sati povlaštenog parkiranja godišnje za simboličnih 1,33 eura mjesečno. Iznimno je važna i nova Odluka o socijalnoj skrbi koja je proširila i pravednije raspodijelila gradske socijalne mjere. Povećane su božićnice i uskrsnice za umirovljenike, pogotovo za one s najmanjim mirovinama. Tako, uz besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, pravo na naknadu za Uskrs i Božić ostvaruju svi umirovljenici s mirovinom (i prihodom) do 4.294 kune, odnosno 570 eura. 

Uz rad na unaprjeđenju životnog i socijalnog standarda Opatijaca, nismo zanemarili niti ulaganja u javnu infrastrukturu. Uređena su sportska igrališta kod opatijske i ičićanske osnovne škole i na Tošini. U Veprincu i Ičićima su uređene zgrade područnih škola te je završeno uređenje Doma „Janko Gržinić“ u kojem je naknadno preuređena prostorija za jednu jasličku grupu. Završili smo uređenje obalnog dijela luke Volosko kamenim opločenjem. U Poljanama gradimo novu zgradu boćarije, natkriveni jog i manje sportsko igralište. Postavljamo novu javnu LED rasvjetu čime ćemo na električnoj energiji uštedjeti više od 130 tisuća eura godišnje. 

Sa čime nisam zadovoljan? Najviše me muči birokratizacija društva, centralizirana država u kojoj se o mnogim stvarima sporo ili nikako odlučuje u Zagrebu, a tiču se naše lokalne zajednice i kvalitete života građana, posebno kad je u pitanju upravljanje opatijskim prostorom…

Upravo zbog stanja u prostoru i „betonizacije“ Opatijci najviše negoduju. Što je učinjeno da se takvi trendovi zaustave?

Ovo što se posljednjih godina događa s pretjeranom izgradnjom posljedica je prostorno-planske dokumentacije čiji su „temelji“ nastali još početkom 2000. godine. Na tu su se dokumentaciju oslonili današnji prostorno-planski dokumenti doneseni u prvoj polovini 2009. godine, kada nitko od nas, osim jednog ondašnjeg i današnjeg vijećnika, nije bio akter na političkoj sceni. No, kako je to bilo vrijeme svjetske financijske krize, nije se odmah odrazilo u prostoru. Pristupanjem Hrvatske EU, završetkom krize, promjenom situacije na tržištu kapitala naglo je jačao interes za naš prostor te je negdje oko 2017. godine krenula masovna izgradnja. Tada se shvatilo da postoji ozbiljan problem, prvenstveno u različitom tumačenju prostorno-planske dokumentacije između gradske vlasti i onih koji izdaju lokacijske i građevinske dozvole. S obzirom da bivši gradonačelnik po tom pitanju nije apsolutno ništa poduzimao već naprotiv, ignorirao ovo „divljanje“ u prostoru, na inzistiranje naše političke opcije i koalicijskih partnera, koja je tada imala većinu u Gradskom vijeću, ali ne i izvršnu vlast, nažalost tek pred sam kraj mandata, 2021. godine, izmijenjena je prostorno-planska dokumentacija čime je onemogućena daljnja devastacija prostora. Tu priči nije kraj. Nakaradnost naših propisa i zakona omogućava da svi oni koji su u vrijeme izrade nove prostorno-planske dokumentacije podnijeli zahtjev za lokacijske dozvole, mogu to ostvariti po starom planu koji je van snage već gotovo dvije godine. Investitori su našli načina kako sve to izmanipulirati i predano je na stotine bjanko-zahtjeva za lokacijske dozvole, neke doslovno na komadu papira s imenom i prezimenom i brojem zemljišne čestice kojoj u tom trenutku nisu ni bili vlasnici. Kasnije bi kupili zemljište, nadopunjavali zahtjeve, izradili projektnu dokumentaciju pa danas imamo ovaj nered u prostoru. U protekle dvije godine radimo sve što je u našoj moći da suzbijemo tu praksu: komunalni redari stalno su na terenu, proučavamo svaku dozvolu do koje možemo doći, redovito se žalimo. Nažalost, žalbe koje ulaže Grad Opatija su redovno odbijane na svim instancama, sve do resornog ministarstva.

Ove je godine dodjela koncesijskih odobrenja na opatijskim plažama izazvala posebnu pozornost javnosti. No, obzirom da je zakonodavac usvojio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama očekujete li poboljšanje upravljanja pomorskim dobrom u godinama koje slijede i kako će se to odraziti na opatijske plaže?

Nakon dugih godina čekanja, novi je Zakon usvojen na posljednjem zasjedanju Sabora prije ljetne stanke, no činjenica je da smo još jedno ljeto dočekali s kaotičnim i arhaičnim rješenjem za koncesijska odobrenja, koje je uzrok ne samo dugotrajne procedure i kašnjenja u opremanju plaža, već i uzrok velikih gubitaka za lokalne proračune diljem naše obale. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama umjesto „najbržeg prsta“ prilikom dodjele koncesijskih odobrenja vrednuje najbolju ponudu, što je pomak na bolje, no i dalje ostaju neke nelogičnosti koje nažalost ni novi Zakon nije otklonio. Ipak uspjeli smo doći do rješenja za problem koji je lokalnu samoupravu mučio već dugi niz godina i koji je prouzročio značajnu štetu za lokalnu samoupravu, same koncesionare, kao i obalni pojas. Sad se samo nadam da donošenje Pravilnika i Uredbe za primjenu novog Zakona neće trajati godinu dana kako nam i sljedeća turistička sezona po pitanju koncesijskih odobrenja ne bi bila još problematičnija. Očekujem da država zada jasne kriterije za dodjelu koncesijskih odobrenja i koncesija i time napokon uvede red na pomorskom dobru.

Što su Vaši prioriteti do kraja mandata? 

Dogradnja i uređenje novog Doma zdravlja na Novoj cesti, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom,  jedan je od prioriteta, kao i  početak izgradnje gradskog bazena uz sportsku dvoranu „Marino Cvetković“ te izgradnja garaže Gorovo. Važni su nam i projekti uređenja nogometnog stadiona NK „Opatija“, priprema projektne dokumentacije za uređenja trga i plaže na Slatini nakon provedbe arhitektonskog natječaja za Trg Slatina (Trg i plažu Slatina s Pančerom), uz to svakako ide i izmještanje benzinske postaje s te lokacije na čemu se intenzivno radi, priprema dokumentacije za nadogradnju i dogradnju opatijske osnovne škole kako bi se mogli prijaviti na prvi pogodan EU natječaj, izgradnja takozvane, treće ceste“ od Kosićeva do rotora Matulji po fazama, ali i nastavak uređenja centra Veprinca te uređenje zgrade Doma Poljane u kojem će biti smještene dvije jasličke skupine za što su već dobivena sredstva iz EU fondova. Tu treba nadodati uređenje plaže Tomaševac, izgradnju Vatrogasnog doma koji također čeka objavljivanje adekvatnog natječaja za EU sredstva, kao i nastavak pripreme dokumentacije za cestu koja bi Dobreć povezala s autocestom A8 – Tunel Učka s jedne i Lovranom s druge strane. Poseban akcent dat ćemo planovima i programima izgradnje stanova za opatijske obitelji koje bi te stanove dobile u najam, jer se sve dosadašnje mjere rješavanja stambene problematike nisu pokazale dostatnima. Opatija ima sve manje stanovnika i treba naći načina da se negativni demografski trendovi zaustave. Dakle, nastavljam jako ambiciozno, kao i na početku mandata, jer naši građani zaslužuju još kvalitetniji život u svome gradu – poručio je Kirigin.