Koja je budućnost područja bivše rafinerije nafte Mlaka?

Gradski vijećnik Kristian Čarapić početkom ožujka uputio je pisanim putem vijećničko pitanje gradonačelniku Marku Filipoviću o budućnosti vrlo atraktivnog područja bivše rafinerija Mlaka.

“S obzirom na izgradnju D403, važne državne prometnice koja će povezati prostor kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali s riječkom zaobilaznicom, a koja značajno povećava i potencijal prostora bivše rafinerije nafte na Mlaci, zanima me kakvi su daljnji razvojni planovi za taj prostor?”, navodi se u pitanju.

Gradonačelnik Filipović otkrio je kakva budućnost čeka spomenutu lokaciju…

“Nakon izgradnje D403 nedvojbeno će se povećati potencijal ukupnoga područja duž Baračeve ulice, a upravo zahvaljujući kolnim priključcima radi kojih će ova zona konačno prestati funkcionirati u uvjetima slijepe prometnice te zadobiti mogućnost izravnoga povezivanja s prometnom mrežom svih razina, a bez kolizije s drugim oblicima prometa.

U ovakvim uvjetima u cijelosti može doći do izražaja namjena koja je za najveći dio ex rafinerijskog kompleksa Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke utvrđena kao Tehnološko-poslovno područje Mlaka, dok je za manji dio uz Zvonimirovu ulicu određena poslovno-stambena namjena. Naime, dio između Baračeve ulice i pruge, površine je oko 12 hektara. U GUP-u je naveden konkretan smjer razvoja, točnije: „S obzirom na blizinu područja gradskom središtu, stambenim područjima i lučko-prometnom kompleksu, a uzimajući u obzir razvojne perspektive grada i regije u kontekstu europskih integracija, transformaciju proizvodne funkcije treba usmjeravati prema kreiranju znanstveno-tehnološkog područja koje, međutim, treba podržati i bogatim spektrom sadržaja od interesa za ciljane korisničke skupine ovog područja, ali i za građane i turiste. Stoga je urbana preobrazba Tehnološko-poslovnoga područja Mlaka uvrštena i među gradske projekte, a ovu skupinu, podsjetimo, čine područja poput Sveučilišnoga kampusa, Rujevice, Delte i Baroša i dr.

Potrebno je podsjetiti kako se u razdoblju od 2014. do 2017. godine, u suradnji INE, Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci, pokušalo vrlo konkretno implementirati plansku viziju te je u tom cilju izrađena Urbanističko-arhitektonska studija prenamjene ex rafinerijskoga kompleksa, a usporedno s radom na istoj izrađen je i konzervatorski elaborat s utvrđenim prijedlogom zaštite industrijskoga nasljeđa, postrojenja i opreme. Nažalost, prepreka nastavku radova predstavljaju složeni zahvati  saniranja, odnosno čišćenja terena, čija financijska zahtjevnost značajno utječe i na ukupna potrebna sredstva za privođenje kompleksa novoj namjeni.

Ipak, mišljenja sam da će stavljanje u funkciju krupne cestovne, lučke, a uskoro i željezničke infrastrukture, pomoći u oblikovanju interesa i za urbanu i sadržajnu transformaciju kompleksa ex Rafinerije Mlaka”, poručio je Filipović.