Povežite se s nama



Na Ljetnoj pozornici u Opatiji 1.7. 2015. u sklopu festivala Riječke ljetne noći gostovao je operni ansambl HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Tom prilikom slušali smo glazbu suvremenog Španjolskog skladatelja Manuela de Falle (1876. – 1946.), operu – balet LA VIDA BREVE & El AMOR  BRUJO, dakle dva djela za koja se u izvedbenoj praksi ustalilo pravilo da se izvode zajedno u jednoj večeri.

Večer jakih strasti, kako je bilo naznačeno u programskoj knjižici, započela je baletom El amor brujo ( Ljubav čarobnica ) taj  vrlo kratak balet donosi obilje avangardnih plesnih pokreta koji su izrasli iz andaluzijske vrele prirode. Radnja se vrti oko mlade žene koju čarobnice opsjedaju te je na kraju prepuštaju smrti, stanvita fabula baletu daje jednu nadrealističnu notu, kao glas solo nastupila je mezzosopranistica Ivana Srbljan koja je lijepo nijansirala svojim toplim mezzom u tri pjesme koje je izvela, posebno valja naglasiti da spomenute pjesme traže od pjevača posebnu tehniku obzirom da nisu klasićne operne arije već nose značajan prizvuk Fada.

Baletni ansambl pokazao se kao odličan potporni stup, iako je corpus ansambla bio relativno mali to nije zasmetalo da koreografija zasja punim sjajem ( koreograf Ronald Savković ). Drugi dio večeri ispunila je opera La vida breve ( Kratki Život ). Radnja ove opere problematizira priču   mlade zaljubljene ciganke Salud koja pati za muškarcem iz višeg staleža koji je za nju nedostižan. Opera je skladana za 11 solista, zbor i orkestar, iako obiluje ritmovima flamenca s natruhama Taljanskih opera kasnog belcanta te pomalo Ravelovskom orkestracijom, u nekim momentima zvučala je malo previše statično. Nalovnu ulogu tumačila je mlada sopranistica Anamarija Knego Vidović koja je svojim predivnim i kristalno čistim sopranom donjela lik zanesene mlade žene, posebno je dobro ocrtala gradaciju njenog duševnog stanja od ljubavnog u shita do očaja i prepuštanja smrti kao jedinom izlazu i smiraju od ovozemaljskih patnji.

Ostali solisti iako manjim ulogama  dali su značajan obol ovoj specifičnoj opernoj priči. Orkestar na čelu s mladim Fincem Villeom Matvejeffom zvučao je izuzetno lijepo i uigrano valja posebno pohvaliti solističke dionice violončela na početku drugog čina. Ova izvedba pokazala nam je da je pred mladim Matvejeffom sjajna budućnost te da je odlična stvar što je trenutno u Rijeci.

No, ponovo se dogodilo ono što je na Ljetnoj pozornici u Opatiji konstantan problem, a to je ozvučenje na samo dva zvučnika s jedne strane pozornice, te previše tihi ton što je pridonjelo da se zvuk opere pomješa s glazbom iz okolnih kafića. Na kraju najvažnije je da smo imali prilike gledati ova dva djela koja su nama možda malo daleka i nismo navikli na njih ali uvijek je poželjno potražiti nova slušateljska iskustva. Pogotovo ako se u ovakvim i sličnim predstavama prilika da mladim pjevačima pred kojima je svijet i na koje će se operni repertoar s punim povjerenjem  moći osloniti.