Lukanović u problemima: Pao mu rebalans proračuna vrijedan ukupno 420 milijuna eura

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Županijski vijećnici na današnjoj sjednici Županijske skupštine nisu usvojili prvi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije. Tim izmjenama konsolidirani se proračun trebao povećati za 13,2 milijuna eura, odnosno za 3,3 posto, čime bi novi ukupni financijski plan iznosio 420,2 milijuna eura.

Kako je uoči glasanja pojasnio resorni pročelnik Krešimir Parat, ovo predloženo povećanje najvećim je dijelom rezultat prenesenog neto viška iz prethodne godine u iznosu od oko 10 milijuna eura, dok se ostatak temeljio na rastu prihoda tekuće godine i primitcima od zaduživanja. Planirano povećanje proračuna najvećim je dijelom trebalo biti usmjereno u zdravstvo gdje su se dodatna sredstva namjeravala reinvestirati u tekuće poslovanje zdravstvenih ustanova, nabavu medicinske opreme i provođenje zdravstvenih programa.

Odbijanjem rebalansa proračuna automatski je pala i odluka o realizaciji jedne od kapitalnih investicija u obrazovnu infrastrukturu. Županijska skupština tako nije potvrdila prijedlog o kupnji kompleksa bivšeg Prehrambeno industrijskog kombinata (PIK) d.d. Rijeka u Rijeci sa svrhom prenamjene u budući edukacijsko-umjetnički centar koji je trebao dugoročno riješiti problem nedostatka prostora riječkih umjetničkih škola.

Ujedno, na čekanju je i usmjeravanje oko 230 tisuća eura za 11 novih specijalizacija kao i nabavke nove medicinske opreme. Zaustavljeno je uvođenje sestrinskog bonusa, dodatka na plaću od 250 eura medicinskim sestrama u sustavu Doma zdravlja, kao i nove stipendije za učenike sestrinstva. U sektoru obrazovanja i školstva ovakav ishod zaustavio je osiguravanje 28 novih pomoćnika u nastavi te stipendije za deficitarna poljoprivredna usmjerenja, vinogradarstvo i maslinarstvo. Od kapitalnih projekata, a uslijed neizglasavanja prijedloga izmjena i dopuna proračuna, privremeno se odgađa i planirano zatvaranje financijske konstrukcije za projekte energetske obnove Guvernerove palače i Doma za starije osobe u Delnicama.

Tijekom rasprave o rebalansu, s jedne strane, vijećnici su pohvalili ubrzaniji proces nove županijske administracije u rješavanju izazova. Istaknuto je kako predloženi rebalans “spaja generacije” – od vrtićke dobi do onih u zlatnim godinama – pri čemu su mladi i obrazovanje postavljeni kao prvi stup razvoja. Sudionici u raspravi pozdravili su snažna ulaganja u stabilnost zdravstvenog sustava te osiguravanje sredstava za povećanje smještajnih kapaciteta za starije osobe, iako je s pojedinih strana naglašena i potreba za još većim izdvajanjima za školstvo, zdravstvo i obrazovanje općenito.

Dok su pojedini vijećnici projekt prenamjene prostora PIK-a nazvali vizionarskim, dio njih istaknuo je potrebu za izradom dodatnih studija i analiza opravdanosti zbog same kompleksnosti i veličine projekta. Otvorena su pitanja oko sudbine školskog broda Vila Velebita, ali i smanjenih sredstava u Fondu za Gorski kotar te modela financiranja otočnih projekata.

U svojoj završnoj riječi, župan Ivica Lukanović izrazio je nezadovoljstvo ovakvim raspletom situacije i smjerom rasprave, upozorivši kako će novac sada ostati na računu umjesto da bude plasiran na korist zajednice.

Uputio je kritiku vijećnicima, istaknuvši da su amandmanima mogli prekrojiti rebalans – primjerice, izbaciti kupnju PIK-a, a pokrenuti stipendije – umjesto što su potpuno blokirali vraćanje sredstava građanima. Ponovno se osvrnuo na zgradu PIK-a, podsjetivši da ta nekretnina u centru grada po cijeni manjoj od 900 eura po kvadratu neće čekati dugotrajne studije, dok umjetničke škole, čije uprave su podržale projekt, i dalje rade u neadekvatnim uvjetima. Odbacio je i kritike o zanemarivanju otoka, naglasivši svoj intenzivan rad na terenu te podsjetivši da su mnogi infrastrukturni i kapitalni projekti realiziraju upravo na otocima, ali i da dio medicinskih sestara i pomoćnika u nastavi, koji su trebali biti obuhvaćeni ovim rebalansom, također djeluje na otocima.

U nastavku sjednice

U nastavku sjednice Županijske skupštine usvojena je Odluka o uspostavi javne usluge županijskog linijskog cestovnog prijevoza putnika koja donosi reorganizaciju javnog cestovnog prijevoza na području cijele županije. Nova mreža obuhvaća ukupno 56 županijskih linija koje su podijeljene po zonama: otoci, Gorski kotar te riječki prsten i priobalje. Uspostavom ovog modela, dosadašnji komercijalni sustav zamjenjuje se modelom javne usluge s, kako je navela resorna pročelnica, popularnim cijenama karata.

Financijska konstrukcija za provođenje ove odluke zaokružena je u suradnji s državom i jedinicama lokalne samouprave na način da 75 posto iznosa sufinancira Vlada Republike Hrvatske, 15 posto iznosa osigurava Primorsko-goranska županija, a 10 posto iznosa pokrivaju gradovi i općine na čijem se području usluga obavlja s potencijalom smanjivanja tog udjela.

Vijećnici su podržali i prijedlog o međusobnoj suradnji pri uspostavljanju županijske linije na relaciji Rab – Veli Lošinj – Rab. Procijenjena vrijednost održavanja ove linije, koja u sezoni predviđa 14, a u izvansezoni dva povratna putovanja tjedno brodom, iznosi oko 716 tisuća eura. Financiranje će se provesti tako da Primorsko-goranska županija osigurava 50 posto iznosa, dok Grad Rab i Grad Mali Lošinj sudjeluju s po 25 posto udjela.

Usvojeno je i Godišnje izvješće o provedbi Plana razvoja Primorsko-goranske županije za 2025. godinu, prema kojem je od planiranih 375,76 milijuna eura ostvareno 320,46 milijuna eura, odnosno 85 posto ukupnih ulaganja. Kako je istaknuo ravnatelj Regionalne razvojne agencije Vedran Kružić, PGŽ je iza Grada Zagreba najrazvijenija hrvatska županija s dosegnutih 91 posto europskog prosjeka standarda života. Ipak, naveo je da demografski ne pratimo ciljeve, a istaknuo je i nedostatak liječnika opće prakse.

Usvojen je i prijedlog kojim se dopunjuje već postojeća Odluka o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Glavni cilj je revalorizacija i preispitivanje mogućnosti ukidanja određenih planiranih lokacija za uzgajališta na moru, a na temelju službenih inicijativa lokalnih samouprava i udruga građana.

Vijećnici su usvojili i Prijedlog programa javnih potreba u kulturi za 2027. godinu. Za provedbu programa u proračunskim projekcijama planirano je 410 tisuća eura.

Izuzev prijedloga obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaže u Općini Mošćenička Draga, do kraja sjednice sve točke dnevnog reda, njih 22, su usvojene.