Miljenko Dorić i Leonardo Bressan dobitnici nagrada za životno djelo Primorsko – goranske županije

Miljenko Dorić i dr. Leonardo Bressan ovogodišnji su laureati nagrada za životno djelo Primorsko-goranske županije. Odluku o dodjeli ovog najvišeg priznanja vijećnici Županijske skupštine donijeli su jednoglasno na današnjoj sjednici.

Dorić je nagrađen za izuzetan doprinos znanosti, obrazovanju i predanom humanitarnom radu tijekom Domovinskog rata, dok je Bressanu priznanje dodijeljeno za dugogodišnji ustrajan angažman u unapređenju obiteljske medicine i primarne zdravstvene zaštite u regiji. Laureati će svoja priznanja primiti na svečanoj sjednici povodom Dana županije, 14. travnja u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Istom prigodom uručit će se i godišnje nagrade: Željku Drinjaku za očuvanje povijesne i vojne baštine kvarnerskih otoka te prof. Helgi Dukarić Dangubić za iznimna postignuća u glazbenoj pedagogiji i zborskom muziciranju.
Sjednicu su obilježila izvješća o sigurnosti i ulaganja u socijalni, obrazovni i zdravstveni standard regije.
Pred županijskim vijećnicima našlo se i Izvješće o stanju sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske
županije u 2025. godini. Riječ je o sustavu od posebnog javnog interesa čiji je cilj zaštita ljudi, imovine i okoliša od velikih nesreća, katastrofa i drugih ugroza.

Izvješće je potvrdilo visoku razinu spremnosti sustava, a nakon izlaganja resorne pročelnice Ermine Duraj, predstavljanja operativnih snaga te rasprave koja je uslijedila, vijećnici su ga jednoglasno prihvatili.

Operativne snage sustava civilne zaštite Primorsko-goranske županije u protekloj su godini uspješno odgovorile na sve izazove, a sustav je postavljen tako da i u najtežim izvanrednim okolnostima može pružiti brzu i učinkovitu pomoć. Istaknuto je to na današnjem predstavljanju rezultata za 2025. godinu, koje je otvorila resorna pročelnica Ermina Duraj.

Načelnik policije Hari Brnad predstavio je najnovije podatke o stanju sigurnosti, prema kojima su zabilježena 4.822 kaznena djela, što predstavlja pad od 3,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Brnad je upozorio na negativne trendove u specifičnim područjima. Naime, zabilježen je snažan porast gospodarskog kriminala od 17,4 %, a u stalnom su porastu su i kibernetički napadi te zlouporaba droga.

S druge strane, sustav Civilne zaštite i vatrogasne snage također su imali pune ruke posla. Dario Gauš, načelnik Stožera CZ i predstavnik Vatrogasne zajednice, izvijestio je o ukupno 3.908 intervencija. Zanimljivo je da su većinu činile intervencije tehničke prirode (2.676), dok su vatrogasci gasili 788 požara te intervenirali u 444 prometne nesreće.

Gauš je najavio i ambiciozne planove za budućnost. Za 2026. godinu planirana su značajna ulaganja u Centar u Šapjanama, uz nastavak intenzivnih ciklusa edukacija i nabavu prioritetne opreme, kako bi operativne snage PGŽ-a zadržale visoku razinu spremnosti.

Lučka kapetanija Rijeka je u 65 akcija spasila 83 osobe, izvjestio je vijećnike lučki kapetan Darko Glažar . Istovremeno, Centar 112 bio je prva linija pomoći s gotovo 90.000 obrađenih poziva. Osim sigurnosti na terenu, nadzirala se i kvaliteta života. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, Željko Linšak, potvrdio je visoku razinu zdravstvene ispravnosti namirnica. Kroz više od 23.000 provedenih nadzora, Zavod je osigurao da hrana na tržištu zadovoljava stroge propisane standarde.

Izvrsnost zdravstvenog sustava potvrdila je ravnateljica hitne pomoći Senka Kajčić, čiji je zavod obradio 33.235 hitnih intervencija na terenu, a za stručnost nagrađen međunarodnim priznanjem EMS Diamond Award. U djelatnosti sanitetskog prijevoza na razini PGŽ je prošle godine obavljeno gotovo 71.000 sanitetskih prijevoza.

Branka Maračić iz Crvenog križa izvijestila je vijećnike o aktivnostima usmjerenima na pomoć najugroženijim građanima, istaknuvši kako je tijekom godine podijeljena pomoć u ukupnoj vrijednosti od 69.000 eura.

Predstavnici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka i Stanice Delnice izvijestili su kako su u 2025. godini proveli ukupno 81 akciju spašavanja, tijekom kojih je pomoć pružena za 99 osoba.

Kao podršku sustavu, vijećnici su odobrili donaciju od 197.000 eura Vatrogasnoj zajednici za izgradnju skladišta i opremanje logističkih kapaciteta u Šapjanama.

Raspravu o Izvješću otvorio je Nedo Pinezić (Unija Kvarnera), upozorivši da postojeći kapaciteti policije i hitne pomoći nisu dostatni za broj ljudi koji na otoku Krku tijekom sezone doseže i do 150.000. Zbog toga je pozvao na snažnije zajedničko djelovanje. Istaknuo je potrebu za intenzivnijom zajedničkom suradnjom kako bi se osigurala veća ispomoć iz unutrašnjosti, sugerirajući povlačenje dodatnih policijskih službenika iz Zagreba tijekom turističke sezone.

Načelnik policije Hari Brnad potvrdio je da trenutno dobivaju pomoć od tridesetak policajaca s kontinenta, no kao dugoročno rješenje vidi veći upis domaće djece u policijsku školu kako bi se popunio kronični manjak kadra u lokalnim policijskim postajama.

Na upit Magdalene Arapinac (HDZ) o trendovima kriminaliteta droga, načelnik Brnad je iznio zabrinjavajuće podatke o porastu dostupnosti jeftinih i opasnih narkotika, koji su nažalost stigli i do školske djece. Naglašeno je da policija, uz pojačan nadzor, intenzivno radi s roditeljima i obrazovnim institucijama na prevenciji. S druge strane, ohrabruje činjenica da su obiteljsko nasilje i krvni delikti u padu.

Tomislav Klarić (HDZ) istaknuo je problem kamionskog prometa koji guši infrastrukturu, naglasivši da je izgradnja kamionskog terminala postala nužnost koja se mora hitno realizirati. Tonči Hrabrić (HSP) otvorio je pitanje reda na moru, upozorivši na problem ilegalnog podvodnog ribolova i ekološku štetu koju uzrokuje pražnjenje crnih tankova s jahti u more.
Zlatko Mičetić (Alternativa 101) zatražio je informacije o stanju i raspoloživosti civilnih skloništa s obzirom na nestabilne svjetske okolnosti. Majda Burić (HDZ) podsjetila je da je Hrvatska prepoznata kao 19. najsigurnija zemlja svijeta i vrhunska sigurna turistička destinacija. Svi vijećnici zahvalili su žurnim službama na dosadašnjem radu.

Resorna pročelnica Ermina Duraj zahvalila je na podršci i sugestijama te istaknula kako će ih se uzeti u obzir u pripremi za nadolazeću ljetnu turističku sezonu. Dodala je kako su skloništa u nadležnosti lokalnih stožera, zbog čega će se s njima koordinirati pripreme te o poduzetim koracima pravodobno izvijestiti.

Što se tiče obrazovanja Primorsko-goranska županija u 2026. godini za financiranje osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova raspolaže s ukupno čak 9,04 milijuna eura. Najveći dio namijenjen je tekućim troškovima nastave, dok je 1,2 milijuna eura rezervirano za obnovu zgrada i novu opremu.

Za sektor zdravstva, uz ranije definiranih 3,47 milijuna eura, fokus ostaje na opremanju ustanova. Rekorder je ponovno Zavod za hitnu medicinu sa 1,5 milijuna eura zbog nabave novih sanitetskih vozila, dok opatijska Thalassotherapia nastavlja s otplatom moderne magnetske rezonance.

Za četiri županijska doma umirovljenika raspoređeno je 2,64 milijuna eura. Zahvaljujući višku od 462 tisuće eura ostvarenom prošle godine, domovi u Rijeci, Krku, Voloskom i Malom Lošinju raspolagat će sa sredstvima iznad zakonskog minimuma.
Kao jedan od važnih iskoraka sjednice ističe se i odluka o sufinanciranju prijevoza onkoloških pacijenata. Dosadašnji model godišnjih natječaja zamjenjuje trajni sustav koji jamči sigurnost pacijentima i smanjuje administraciju gradovima i općinama.
Ujedno, reorganizira se Savjet za zdravlje. Novi saziv brojat će 13 članova umjesto dosadašnja 23, čime se želi postići bolja operativnost sustava.

Sjednica je zaključena, među ostalim, usvajanjem izmjena o turističkoj pristojbi za 2027. godinu, planom upravljanja pomorskim dobrom, te više prijedloga o dodjeli koncesija na pomorskom dobru čime su do kraja dana i usvojene sve 23 točke dnevnog reda.