Miljević o premlaćivanju u Rijeci: Policija nije očekivala da će Sirijac podnijeti kaznenu prijavu, pa su mislili da ne trebaju ništa oko toga raditi

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Odvjetnik Veljko Miljević, gostujući na N1 televiziji, komentirao je ubojstvo 19-godišnjaka u Drnišu i općenito stanje u hrvatskom pravosuđu, ističući kako se tragični događaji prebrzo zaboravljaju, a sustav ne uči iz svojih pogrešaka.

“Percepcija je već stvorena i formirana, što mi se čini grotesknim. Prvo bi trebalo popraviti stanje, a tek onda će se popraviti percepcija. Ona nije došla nezasluženo, nego na temelju stanja koje se sada pokazuje”, rekao je Miljević.

“Sada imamo Drniš, a nije prošlo ni 14 dana otkad smo imali Krapinu. Ma čekajte, mi smo već zaboravili da je u Krapini, u jednom mirnom mjestu gdje je postotak kaznenih djela inače mali, ubijen šef kriminalističke policije.”

“Nisu očekivali da će onaj pretučeni iz Rijeke podnijeti prijavu pa su mislili da ne treba ništa raditi”

Spomenuo je i slučaj premlaćivanja stranog državljanina u Rijeci koji je, kako kaže, gotovo prošao ispod radara.

“Vjerojatno nisu očekivali da će osoba koja je u Rijeci dobila gadne batine – a Rijeka prije nije bila poznata po takvim ekscesima – ipak prije odlaska podnijeti kaznenu prijavu. Zamislite tu nezgodu. Čovjek je otišao, pa su mislili da ne treba ništa raditi”, kazao je.

“A onda ministar, u čije sam izjave donedavno imao puno povjerenja, više nego danas, kaže da će sada moći još bolje raditi kad se žrtva javila. To je groteska! Baš bih volio vidjeti što se radilo prije nego što se ovo otplelo zahvaljujući snimci tog događaja”, rekao je Miljević, dodavši kako institucije ne funkcioniraju u cijelom lancu te da će loša percepcija trajati dugo, čak i ako se njihovo djelovanje popravi.

“Nije velika tajna da sud u Šibeniku sporo radi”

Tijekom razgovora, medijima se obratio i ministar pravosuđa Damir Habijan, poručivši da alati i mjere postoje, ali se nisu upotrijebili. “Svatko mora preuzeti odgovornost. Ako nalaz inspekcije pokaže nepravilnosti, inicirat ću stegovni postupak”, rekao je ministar, dodavši da je “dosta neodgovornosti pojedinih pravosudnih dužnosnika”.

Miljević smatra da je ministrova izjava “formalno jako dobro sročena”.

“Ministar je rekao da nije dio pravosudnog aparata, već političko-izvršne vlasti. Rekao je da je dužan osigurati logistiku”, kazao je, ali i naglasio da postoji i odgovornost ministra za takav sustav i propuste.

“Koga je on sada poslao dolje? Pravosudnu inspekciju, nadzor. Dakle, imamo ga. Znam da ga imamo. U nekoliko sam navrata poticao da se ode u neki predmet gdje se vidi da nešto smrdi i da nadzor utvrdi stanje. Je li netko priječio da se ode u Šibenik? Nije baš neka velika tajna da taj sud sporo radi, da se zadržimo na eufemizmima”, komentirao je Miljević.

“To je Turudić jučer iskoristio i rekao da greška nije na policiji i DORH-u, nego na sudu. I u ovom zadnjem dijelu je zaista očigledno. Da se jedan minoran predmet, tek nešto kompliciraniji od prekršaja, gdje čovjeku nađete i oduzmete oružje, toliko dugo ne rješava…”

“Meni bi nakon Krapine bilo dosta, a mi smo Krapinu zaboravili”

Govoreći o sporosti šibenskog suda, Miljević je naveo da se možda radi o inerciji, ali je naglasio i postojanje “atmosfere male sredine, gdje jedan utječe na drugoga, gdje su i obiteljske veze”, no napomenuo je da ne tvrdi da je to bio slučaj u konkretnom predmetu.

“Čitav je niz mogućih faktora za to, a najlakše je onda ne raditi. A nitko te ne kontrolira, nitko te ne kažnjava. Meni bi nakon Krapine bilo dosta, a mi smo Krapinu zaboravili”, poručio je.

Dodao je kako se posljednjih 20 do 30 godina osjeća kao “svemirski putnik” te se prisjetio da su ga još sredinom 1970-ih učili o postojanju više vrsta policijskih evidencija.

“Učili su nas da uz kaznenu i prekršajnu evidenciju, iz kojih se vidi osuđivanost, postoji još barem sedam policijskih evidencija. Jedna od njih je po načinu djelovanja, ‘modus operandi’. Ako dođe do silovanja, policija zna koga će tražiti po načinu djelovanja”, pojasnio je, ustvrdivši da toga posljednjih godina nema. “U Drnišu pogotovo znaš, jer trebaš nadzirati dvojicu”, dodao je.

“15 godina nitko ne govori da se osoba, protivno njezinoj volji, može prisilno smjestiti u zatvorenu ustanovu”

Miljević je istaknuo da se rijetko govori o obvezama koje se nameću osobi nakon izlaska iz zatvora.

“Kad čovjek napušta izdržavanje kazne, mora dobiti rješenje o otpustu u kojem postoje obveze, zaštitni nadzor i posebne obveze. Nemate jednu mjeru, imate ih 15, točno prilagođenih osobi koja izlazi na slobodu. Glavni državni odvjetnik jučer je to relativizirao, rekavši da se to nakon nekog vremena gasi. Pa sve se gasi nakon nekog vremena! Ali nitko policiji ne može zabraniti da ispunjava svoju temeljnu zadaću, a to je borba protiv kriminaliteta”, rekao je.

Podsjetio je i na postojanje Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji, kako kaže, ne služi samo za pomoć tim osobama, već i cijelom društvu.

“Već 15 godina nitko ne govori da se osoba, protivno njezinoj volji, može prisilno smjestiti u zatvorenu ustanovu i liječiti ukoliko boluje od teže duševne bolesti zbog koje je opasna za okolinu. To postoji otkad je svijeta i vijeka. Ne može on odlučivati želi li, postoji i prisilno liječenje na slobodi. Dakle, društvo se ima pravo braniti od kriminala”, zaključio je Miljević, dodavši kako ga je obradovalo što je glavni državni odvjetnik spomenuo izraz ‘ultima ratio societatis’ (posljednje sredstvo društva).