Povežite se s nama

Vijesti

Na današnji dan prije 158 godina osnovani su riječki vatrogasci

Objavljeno

na





U Rijeci je 26. siječnja 1863. godine osnovan gradski Vatrogasni zbor, prva profesionalna vatrogasna postrojba u Hrvatskoj s 32 člana. I tih davnih dana vatrogasci su bili podređeni Gradskom magistratu. Potvrđuje to i osnivački akt iz 1863. godine u kojem stoji da je Zbor gradskih vatrogasaca Rijeka direktno podređen Gradskom magistratu, a zadužen je za nadgledanje provedbi važećeg “Pravilnika o zapaljivim materijama” od 30. listopada 1859. i za pružanje pomoći pri sprečavanju širenja, te gašenju požara.

Povijest riječkih vatrogasaca vrlo je zanimljiva. Javnost smo već i ranije upoznali s dijelom njihove povijesti te počecima reguliranja protupožarnih mjera i profesionalnog vatrogastva:

Ponekad je život čudesan, na onaj način kada ni čokolada ne pomaže. Tada su nam potrebni heroji koje pronalazimo u bliskim osobama, obitelji ili u samom sebi. Katkada to nije moguće jer ne znamo svi sve i pomoć moramo potražiti u strancima koji svakodnevno na neki način riskiraju svoj život. Stranci koji su ipak nečiji roditelji, djeca, stric, unuk…Stranci koje pronalazimo u doktorima, policajcima, vatrogascima. Sigurno se svatko u djetinjstvu barem jednom pravio da je jedno od ta tri zanimanja, no neki su ih ipak odabrali i u odraslom životu. Jedni od njih su prvi pripadnici vatrogasne postrojbe koja je osnovana u Rijeci 1863. godine. Prve takve postrojbe općenito u Hrvatskoj. Rijeka je već tada kao grad, bila jako industrijsko središte kojem je trebala organiziranija zaštita ljudi i imovine. Pred vatrogasno doba započinje 1802. godine kada je Riječanin Giovanni Giustini prema nalogu riječkog guvernera Joszefa Klobusiczkog napisao ”Pravilnik o požaru propisan za grad i slobodnu luku Rijeka”.

Pravilnik je bio podijeljen na četiri u kojima je opisan kako se može izbjeći požar, ako se on dogodi kako ga otkriti na vrijeme, kako ugasiti te kako reagirati na posljedice nakon gašenja vatre. Također je bilo naglašeno da svaka kuća mora imati ljestve, željeznu kuku, kantu, bačvu punu vode, fenjer. Količina toga ovisila je o veličini objekta, a vlasnici konja i kola morali su biti spremni pripomoći u svakom trenutku. Zanimljiva je činjenica da su postojale i nagrade koje su na neki način još dodatno motivirale ljude pri kaosu na nekom požaru. Tako je onaj koji je prvi dojavio vijest o požaru nadređenima, dobio iz blagajne jedan fjorin nagrade, prvi koji je dovezao vodu fjorin i pol, dimnjačar koji je prvi prošao kroz dimnjak dva fjorina. Na neki način dimnjačari su prethodnici vatrogasaca jer su prema propisima na početku morali šest puta godišnje u obilazak dimnjaka te ujedno i prijaviti nepravilnosti.

Iz 1828. godine dolaze podaci o povećanju broja pregleda dimnjaka te ujedno znakovima uzbune za požar. Znak za uzbunu kod požara mogao se prepoznati u pucnjevima iz topa s kaštela koji se u doba bure ponavljao svake dvije minute. Ako je požar primijećen s carskog lučkog čuvarskog broda, oni će pucati iz topa najvećeg kalibra dok se ne uzbuni grad. Zbog sve većih potreba grada, 1841. godine dolazi do novog Pravilnika koji uvjetuje povjerenike za požare koji moraju u gradskim četvrtima, dva puta godišnje obići sve zgrade, ložišta te izvijestiti o tome nadležne. Grad je tada podijeljen na šest područja te se svakih tri mjeseca održavaju vježbe gašenja požara.

Na žalost, na potrebu još bolje organizacije i zapravo osnivanje prve vatrogasne profesionalne postrojbe u Hrvatskoj utječe veliki požar mlina na Žaklju. Poduzeće se sastojalo od deset zgrada a u vrijeme dolaska dobrovoljaca, radnika, dimnjačara na požarište gorjelo je pet zgrada. Uspjele su se sačuvati dvije zgrade nakon šest sati borbe s vatrom. Mnoge obitelji tada su ostale bez prihoda a veća katastrofa uspješno je izbjegnuta zahvaljujući naporima građana. To je ujedno pokazalo gradskim vladarima da moraju vatrogasnu službu bolje organizirati te je donesena odluka o osnivanju gradskog Vatrogasnog zbora s deset profesionalnih vatrogasaca, dvadeset pomoćnih, jednim strojarom te jednim zapovjednikom. Vatrogasni zbor je dobio dva spremišta na raspolaganje opremljena nužnom opremom te ujedno i sjedište okupljanja. Zbor je bio podređen Gradskom magistratu te je zapovjednik bio dužan podnositi izvješća o radu.

Deset profesionalnih vatrogasaca dobivao je plaću a ostali su dobivali povremene nagrade te su se mogli natjecati za mjesto redovnoga vatrogasca. Morali su biti moralno visoko osviješteni, disciplinirani i biti u kući do 22h te ju ne napuštati do zore, stariji od 18 godina a mlađi od 36 godina. Ujedno su morali i ženidbu najaviti svome zapovjedniku. Proste riječi, pijanstva su bila strogo zabranjena unutar no i van službe, svaki odlazak iz grada morao se prethodno najaviti. Biti vatrogascem, bila je čast te se u skladu toga trebalo i ponašati. Svako kršenje bilo kojeg članka iz pravilnika bilo je kažnjavano izbacivanjem iz postrojbe. Skroz stroga, disciplinirana vremena. 1892. godine započinje izdavanje prvog vatrogasnog časopisa ”Vatrogasac” koji sadrži događaje, informacije, aktualnosti o djelovanju vatrogasaca.

Od tada je vatrogastvo u Rijeci i Hrvatskoj mnogo napredovalo. Generacije, vremena, oprema sve se mijenjalo te s vremenom postalo sve modernije, naprednije. Danas Rijeka ima zaštitu u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Rijeke, DVD-u Sušak-Rijeka i Drenova te u trima vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu. Svi ti vatrogasci doprinose osjećaju zaštite u gradu. Možda nismo ni svjesni njihove prisutnosti, požrtvovnosti dokle ne osjetimo nevolju na vlastitoj koži. Oni su bitan dio svakoga grada, tada jednako kao i sada. Da bi bio heroj ne moraš biti ”Batman”( iako bi bilo nezaboravno iskustvo imati ”batmobile”), ”Superman”( unatoč ”outfitu” bilo bi zanimljivo doletjeti na posao) ili bilo koje nadnaravno biće sa super moćima. Dovoljno je da s vremena na vrijeme budeš čovjek koji će na neki način ostaviti trag u prošlosti koji će itekako biti prisutan u budućnosti, bez obzira na zanimanje koje posjeduješ. Već sama činjenica da preživiš čudesne dane je herojska a kamoli kada spasiš nečiji ugrožen život ili imovinu kao što svaki dan rade vatrogasci.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Medvjedići u Rijeci

Fiuman Plus

Facebook

Instagram