Najveća knjiga o prapovijesti otoka Krka svečano predstavljena u punoj Gradskoj vijećnici

Pune tri godine terenskog istraživačkog rada, provlačenja kroz šikare i gromače našeg otoka, u kojima su ga nerijetko pratili i sami načelnici, rezultirale su knjigom “Otok Krk u prapovijesti” autora mr. sc. Ive Oštarića. Djelo je predstavljeno u četvrtak u dupkom punoj Velikoj gradskoj vijećnici.

Tiskana u nakladi od 1500 primjeraka, na više od 400 stranica s brojnim fotografijama, kartama i autorovim detaljnim crtežima, knjiga je najznačajnije i najveće izdanje krčkog ogranka Matice hrvatske te potvršuje da se ono najbolje uvijek postiže zajedničkim naporima i međusobnom podrškom.

Financiralo ju je i podržalo svih sedam općina na otoku, a autor naglašava da je podrška bila daleko veća od materijalne.

„Oni su sa mnom tri godine agresivno gazili po ovom kontinentu. Niti jedan kojem sam se obratio nije rekao ‘ne možemo’, nego ‘nema problema, reci kad’”, izjavio je Oštarić, zahvalivši svim načelnicima i gradonačelniku Dariju Vasiliću.

„Čak su me vozili i barkom na Plavnik. Skoro smo se potopili jer su valovi bili veliki”, prisjetio se jedne od avantura.

Krk zbog obilja arheoloških nalazišta naziva „kontinentom”, napominjući kako ono što ovaj otok ima, Pag i Rab zajedno nemaju.

Suradnja i ljubav prema zavičaju

Gradonačelnik Darijo Vasilić istaknuo je da je višegodišnja suradnja s autorom rezultirala ne samo vrijednom knjigom, već i produbljivanjem ljubavi prema zavičaju.

„Otok Krk bio je značajan prostor u vrijeme Liburnije, s mnoštvom malih naselja i važnih gradina poput Krka i Omišlja. Bilo je tu i niza drugih građevina – gumna, gomile, suhozidi, lokve i tragovi života koje s ponosom nasljeđujemo. Sve to naš istraživač, entuzijast Ivo Oštarić, s ljubavlju je prenio na nas.”

Stručni osvrti na djelo

O djelu su govorili i recenzenti, prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić i dr. sc. Smiljan Gluščević.

„Autor nas provodi kroz ostatke prošlosti, kroz gomile kamenja skrivene u žilavom grmlju. Vrijedno je njegovo sustavno bilježenje toponima i devastacije nalazišta. Iako knjiga nema elemente kulturne senzacije, sadržaj je nevjerojatno uzbudljiv i nosi snažnu civilizacijsku poruku”, rekla je Buršić Matijašić  i dodala da se radi o prvoj studiji o prapovijesnim naseljima i tragovima čovjekova boravka na otoku od djela Carla Marchesettija iz 1903. godine.

Gluščević je pak naglasio kako je od iznimnog značaja što je Oštarić u knjizi naveo sve nazive za gradine – ukupno njih 42.

Naši grobovi, naše nasljeđe

Koliko je važno očuvati arheološka nalazišta, autor je ilustrirao jednom osobnom pričom s terena:

„Najgore mi je bilo kad je jedan čovjek rekao: ‘A šta je ova gomila?’ Rekao sam mu: ‘To je grob.’ A on će: ‘Ja sam neki dan takvoga sa bagerom poravnal!’”

„Nisu to neki tamo grobovi. To su naši grobovi. Mi smo njihovi nasljednici. Mi smo izravni potomci Liburna koji su ovdje živjeli prije nas. Ovo nisu tuđi grobovi, gradine i utvrde. Ovo je naše nasljeđe i dužni smo ga čuvati”, zaključuje autor.

Knjiga “Otok Krk u prapovijesti” jedinstvena je po mnogo čemu i donosi dragocjene uvide u živote naših predaka. Nakon što je pročitate, sigurni smo da ćete na svaki kamen našeg otoka gledati drugim očima – s dubljim poštovanjem i sviješću o tisućljetnom nasljeđu.

Tekst: Marijana Markelić