Noćni marš za Osmi mart u Rijeci uz glavnu poruku “Nema antifašizma bez žena”

Riječke ulice su devetu godinu za redom postale prostor javnog otpora i solidarnosti. Jučer, na Međunarodni dan žena, stotine građanki i građana okupile su se na Noćnom maršu, ovaj puta pod geslom “Nema antifašizma bez žena”, naglašavajući neraskidivu povezanost feminističke borbe i antifašističkih vrijednosti, navodi se u uvodu priopćenja koje prenosimo u cijelosti.

Povorka je krenula od Spomenika oslobođenja na Delti, prošla središtem grada te završila u Art-kvartu Benčić, gdje je održan završni program uz čitanje proglasa i obraćanja organizatorica. Noćni marš organizirale su riječke feminističke organizacije – SOS Rijeka, PaRiter i LORI, te inicijativa Građanke i građani Rijeke. Cilj okupljanja bio je ukazati na društvene izazove koji iz dana u dan sve više pogašaju živote žena zbog porasta fašističkih tendencija u društvu – od ekonomskog položaja žena i radnih prava, preko reproduktivne autonomije, do nužnosti sustavne borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije.

Okupljanje je započelo u 17:30 sati kod Spomenika oslobođenja na Delti, a povorka je u 18 sati krenula prema centru grada. Transparenti, zviždaljke i poruke solidarnosti ispunili su riječki Korzo dok su sudionice i sudionici marša zajedničkim korakom podsjećali da borba za ravnopravnost žena nije još završena. Izvikivele su se parole poput: „sve smo mi antifašistkinje“, „želimo besplatne vrtiće“ i „dolje kapitalizam, dolje patrijarhat“, uz brojne druge.

U proglasu, kojeg je okupljenima pročitala novinarska Katarina Bošnjak, naglasilo se da antifašizam nije povijesni relikt, već kao suvremena politička i društvena odgovornost, osobito u vremenu kada se u javnom prostoru sve češće pojavljuju autoritarni narativi, govor mržnje i pokušaji ograničavanja temeljnih ljudskih prava.

S pozornice u Art-kvartu Benčić naglašeno je kako se fašizam danas ne pojavljuje nužno pod vlastitim imenom, nego često dolazi prikriven retorikom tradicije, hijerarhije i ideologija nadmoći. U tom kontekstu poručeno je da normalizacija nasilja – osobito kada se opravdava navodnim domoljubljem ili zaštitom “tradicionalnih vrijednosti” – predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratskom društvu.

Organizatorice su poručile da su žene kroz povijest bile nositeljice otpora – to je naša tradicija i razlog što smo ponosne da smo žene: od partizanki i sindikalnih organizatorica do današnjih radnica, studentica, umjetnica i aktivistkinja. Ta povijest otpora, poručeno je, nastavlja se i danas kroz borbu za društvo utemeljeno na ravnopravnosti, solidarnosti i demokratskim vrijednostima. Borba za ženska prava ne može se odvojiti od borbe protiv ideologija koje proizvode nejednakost, nasilje i društvenu isključenost.

U završnom programu u Art-kvartu Benčić održan je govor profesorice Renate Kolombo koja je da antifašizam nije samo povijesno nasljeđe, nego trajna društvena odgovornost i politički zadatak današnjice. Podsjetimo, radi se o osobi koja je zadnjih mjeseci detaljno secirala grafite i simbole mržnje koji su unazad godinu dana krenuli agresivno nicati po pročeljima zgrada, dječjim parkovima i ostalim javnim površinama u Kostreni, Rijeci i okolnim mjestima.

Program su začinili glazbeni nastupi Martina Ladike te aktivističkog zbora VINS Vladarice, čiji repertoar povezuje tradicijske i angažirane pjesme o solidarnosti, ravnopravnosti i antifašističkom nasljeđu. Njihov nastup dao je kulturno-aktivistički ton završetku marša.