Povežite se s nama

Izbori

Obersnel: “Cvit Mediterana” zauzima posebno mjesto u srcima Popovića i Štimca 

Objavljeno

na




Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio je opširno i vrlo detaljno reagirati na stavove Borisa Popovića iz udruge Građani prije svega, a odnedavno i kandidata za dožupana.

Obersnelovo reagiranje prenosimo u cijelosti:

“Boris Popović je, osim kao poduzetnik, predstavljen i kao podupiratelj Davora Štimca, kandidata za gradonačelnika. A jučer smo imali prilike doznati i da će biti kandidat za zamjenika županice. Te činjenice nisu nevažne jer one pojašnjavaju zašto jedan poduzetnik iznosi paušalne procjene i ocjene riječkog gospodarstva, ni na čemu utemeljene, nikakvim brojkama potkrijepljene. Naime, te Popovićeve ocjene služe samo pokušaju učvršćivanja ranijih netočnih teza kandidata Davora Štimca.

No, nisu neistine manje neistinite ako ih iznosi krug ljudi kojima se Štimac okružio. One i dalje ostaju neistine, jedino se u ovom slučaju gospodin poduzetnik Popović ujedno i blamira ulazeći nevješto u politički diskurs. Pa ako je do sad i bio uspješni poduzetnik, na ovaj način postao je neuspješni komunikator i manipulator.

Dvostruko draži od Rijeke – svi ostali veliki jadranski gradovi

Dakle, ponovo smo na jadranskoj obali i jadranskim gradovima koji, valjda svi osim Rijeke, ispunjavaju srce gospodina Štimca i, u kontekstu gospodarskog razvoja, vrijedni su divljenja. Sada se tome pridružuje i gospodin Popović pa kaže da ga posebno zabrinjava što se dvostruko brže od Rijeke posljednjih godina razvijaju Split i svi drugi veliki gradovi na jadranskoj obali. 

Kako je to moguće? Naime, ako se svi veliki gradovi na jadranskoj obali doista razvijaju dvostruko brže od Rijeke, to onda znači da su prije par godina po gospodarskim pokazateljima bili na razini malo veće prosječne općine u RH. A nisu, jer znamo da su po svim pokazateljima veliki gradovi bili i ostali – veliki gradovi, odnosno to su već niz desetljeća.

Ako se primjerice Pula, Zadar ili Dubrovnik razvijaju dvostruko brže od Rijeke valjalo bi se zapitati na kojoj su to bijednoj razini propasti bili prije par godina, odnosno dok se nisu iznenada počeli tako „dvostruko brže razvijati“ – jer Rijeka trenutno ima 2 tisuće poduzetnika više od Pule ili Zadra, a 2 i pol odnosno 3 tisuće poduzetnika više od Dubrovnika ili Šibenika.  

A sada i posebne zanimljivosti za gospodu Popovića i Štimca u ovom odlomku koji ću nazvati „genijalnost jadranskih gradova“: Iako Rijeka ima „samo“ 60% više poduzetnika od Pule, riječki poduzetnici zapošljavaju 130% više radnika od poduzetnika Pule. Riječki poduzetnici, kojih ima „samo“ 70% više nego u Zadru, u 2019. godini ostvarili su 130% veće prihode od zadarskih. 

Kako je to moguće? Jer, ako slušamo Štimca i Popovića, ova pišljiva Rijeka gospodarski propada i hitno treba promjenu jer nije ni do koljena Zadru ili Puli ili Šibeniku, Dubrovniku ili Splitu. 

Cvit Mediterana zauzima posebno mjesto u srcima Popovića i Štimca 

Kaže gospodin Popović da je Rijeka ne tako davno bila ispred Splita po većini pokazatelja kada je u pitanju poduzetništvo. Budući da ne precizira na što se odnosi „ne tako davno“ pojam, a vrijeme je vrlo relativna stvar teško je utvrditi na koje razdoblje gospodin Popović misli. 

Ako uzmemo vrijeme prije 1993. godine, ta je konstatacija zaista točna. S time da je tada Općina Rijeka imala teritorijalni obuhvat od 515 km2, a Općina Split 149 km2, s približnim brojem od 206 tisuća, odnosno 207 tisuća stanovnika. 

Nakon HDZ-ovog teritorijalnog ustroja, površina Splita se smanjuje za otprilike pola – na 79 km2, a Rijeka postaje gotovo 12 puta manja i svodi se na 44 km2. U tom procesu, na novom administrativnom području Splita ostaje 30% više stanovnika u odnosu na novo područje Rijeke. 

Od tada Grad Split broji ne samo veći broj stanovnika, nego ima i veći broj poduzetnika, veći broj zaposlenih i veće prihode, što je, kako bi rekao gosp. Popović, i logično jer se radi o drugom gradu u RH i teritorijem znatno većim od Rijeke. 

No, zagrebimo malo dublje u podatke. Iako Split ima 55% više poduzetnika od Rijeke, ima samo 29% više zaposlenih, a splitski poduzetnici ostvarili su samo 34% više ukupnih prihoda od poduzetnika Rijeke. Kod ostvarene neto dobiti riječki poduzetnici ukupno bilježe dobit od 641,8 milijuna kuna, a poduzetnici u Splitu nikakvu dobit već neto gubitak od 61 milijun kuna.

Kako sam naveo, Split ima 30% više stanovnika od Rijeke što znači da bi prihodi poslovanja u tako uspješnom Splitu trebali biti 30% viši od prihoda poslovanja u Rijeci, a viši su samo za 8% ako promatramo 2020. godinu. 

Znači, divljenje Splitu koje iskazuje Popović (a i Štimac) sigurno ne može biti utemeljeno na uspješnim poduzetničkim brojkama Splita u odnosu na Rijeku. Bit će onda da se ipak radi o tome da Cvit Mediterana zauzima posebno mjesto u njihovim srcima iz nekih drugih razloga. Ja ne znam kojih, al mogao bih nagađati.

A evo i ovdje posebnog odlomka „genijalnost jadranskih gradova“: ako uzmemo još jedan podatak koji nije FINA-in već HZMO-a vidljivo je da na administrativnom području grada Splita radi 34% više zaposlenih u odnosu na Rijeku, a područje Splita veće je od područja Rijeke za 80%. Pored toga, prema podacima FINA-e u 2019. godini prihodi po poduzetniku u Rijeci bili su 16% veći u odnosu na prihode po poduzetniku u Splitu. Prema istom izvoru, 2019. godine Rijeka je imala 34% više izvoznika od Splita i riječki su izvoznici ostvarili 50% više prihoda od izvoza u odnosu na splitske poduzetnike. 

I sad, kad se sa zdravom logikom pogledaju ovi podaci, ostaje nam zapitati se – po čemu je to Split pretekao Rijeku i po kojim je pokazateljima razvijeniji i bolji?

Jedan mali Poreč

Pita se gosp. Popović u svojem reagiranju – nije li sramotno da jedan mali Poreč ima veću ukupnu dobit nego Rijeka? Ja bih rekao da je sramotno kako gosp. Popović interpretira taj podatak. Ne znam čini li to namjerno ili živi u neznanju. 

Naime, najprije treba čestitati i Poreču i njegovim poduzetnicima na ostvarenim rezultatima, no ta agregirana neto dobit nije rezultat poslovanja većeg broja poduzetnika. Čak i površnim poznavateljima gospodarstva poznato je da u Poreču imaju sjedište dvije najveće turističke kompanije u Republici Hrvatskoj – Plava Laguna i Valamar Riviera. Prema podacima FINA-e te su kompanije u 2019. godini ostvarile 583 milijuna kuna neto dobiti i to je 83% ukupne neto dobiti porečkih poduzetnika. Drugim riječima u Poreču su dva poduzetnika ostvarila 83% ukupne dobiti. 

Za razliku od toga, prema podacima FINA-e u Rijeci je neto dobit od 642 milijuna kuna ostvarilo 60% mikro i malih poduzetnika (4.977), 17% srednje velikih (32) i 23% velikih (11) poduzetnika. 

Da bi imali kompletnu sliku o uspješnosti poduzetnika o ostvarenoj dobiti ponovit ću da je među top 10 gradova po tom kriteriju Rijeka na 3. mjestu iza Zagreba i Poreča, a među prvih 10 se od jadranskih gradova nalaze još samo Dubrovnik na 5. mjestu, Zadar na 8., Rovinj na 10. mjestu a tek zatim slijede Pula i Split. 

Rijeka gledana kroz najcrnje naočale 

Obrušava se dalje gospodin Popović na Rijeku pa kaže da Rijeci nedostaju poslovni prostori i poslovne zone, visokoobrazovana radna snaga, posebno ona iz STEAM područja i sl.

Trebali bi se gospodin Popović i gospodin Štimac bolje uskladiti oko laži koje iznose kako im se ne bi događalo da jedan tvrdi kako poslovnih prostora u Rijeci nema dovoljno, a drugi istovremeno tvrdi da poslovni prostori u Rijeci zjape prazni. Mislim, ako je samo bitno da se laže, pa makar bilo što, onda se ni ne moraju usklađivati. 

U Rijeci je trenutno u zakupu 1038 gradskih poslovnih prostora, a 62 su slobodna. Dakle, nit ih nedostaje, nit zjape prazni. 

Što se tiče poslovnih zona, ako se uzme u obzir skromna površina Rijeke, gustoća naseljenosti i konfiguracija tla, o poslovnim je zonama u Rijeci vrlo teško govoriti. Gospodin Popović zna, ali prešućuje činjenicu da je ranije spomenutim preustrojem Rijeci napravljena nepravda kada je ostala bez industrijske zone na Kukuljanovu koju je gradila Općina Rijeka s ciljem preseljenja industrije iz gusto naseljenog područja Rijeke u Kukuljanovo. Jednako tako morao bi znati, kao predsjednik Savjeta za konkurentnost da, iz većine gradova i općina iz okolice Rijeke, dnevno u Rijeku dolazi između 40 i 50% radno sposobnog stanovništva.

Upravo stoga, osobno sam bio zagovornik Urbane aglomeracije gdje bi komparativne prednosti svih područja aglomeracije bila na korist svima ukupno. No, gospodin Popović ne spominje takvo nešto kao rješenje, pa možda on i gradonačelnički kandidat Štimac imaju neka revolucionarna rješenja koja čuvaju kao aseve u rukavu – za ne znam koje vrijeme. Usput, osobno sam gospodina Popovića predložio za predsjednika Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka. 

Vezano uz nedostatak visokoobrazovane radne snage iz STEAM područja, o čemu piše gosp. Popović, moguće je da je nedostaje, ali upravo zato što u Rijeci djeluje 20ak međunarodno relevantnih tvrtki koje zapošljavaju oko 1000 inženjera strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike, a upravo je nedavno osnovana još jedna njemačke grupacije Lürssen. To znači da upravo takve visokospecijalizirane tvrtke prepoznaju Rijeku i njene potencijale. Što se pak dalje tiče STEAM područja, upisne kvote na riječkim fakultetima ne određuje gradonačelnik nego Sveučilište odnosno Ministarstvo znanosti. No siguran sam da će gospoda Štimac i Popović i to riješiti jer nakon osvajanja Grada i Županije, slijedi Sveučilište pa Vlada, pa Europa i onda valjda svemir.

Evo nas na produktivnosti i izvozu. Točno kaže gospodin Popović da je produktivnost u Rijeci ispod državnog prosjeka, ali zaboravlja dodati nastavak rečenice koji glasi – kao i u svim ostalim gradovima u Hrvatskoj osim u Zagrebu. 

Produktivnost svakog pojedinog grada u RH (izuzev Zagreba) manja je od državnog prosjeka produktivnosti. To je zato što poduzetnici grada Zagreba (zbog velike koncentracije sjedišta najvećih kompanija ondje) imaju 50% udjela u ukupnim prihodima svih poduzetnika u Republici Hrvatskoj. A prihod je jedan od parametara produktivnosti. Time je produktivnost poduzetnika u gradu Zagrebu veća za 30% od državnog prosjeka i znatno utječe na državni prosjek. Ne objašnjavajući ovaj kontekst, gospodin Popović daje iskrivljenu sliku Rijeke gledanu kroz crne naočale. 

Jednako iskrivljeno gospodin Popović prikazuje i podatke o izvozu, obzirom da je najveći broj izvoznika, s najvećim vrijednostima, upravo u gradu Zgrebu.

No, ponavljam, vezano uz jadranske gradove i Cvit Mediterana, Rijeka ima veći broj izvoznika i prihoda od izvoza nego Split. Također, Rijeka ima veći broj izvoznika od svih većih gradova na jadranskoj obali. Podaci FINA-e pokazuju da su riječki poduzetnici u 2019. godini ostvarili veće prihode od izvoza od poduzetnika Pule za 130%, od poduzetnika Dubrovnika za 230%. od poduzetnika Zadra za 120% te od poduzetnika grada Šibenika za 330%.

Ovi su rezultati još značajniji ako uzmemo u obzir da grad Rijeka nije imao poduzeće koje se značajnije bavilo turizmom, odnosno ostvarivalo prihode od turizma (koji se u velikom djelu smatraju izvozom usluga), kao što je to slučaj s ostalim spomenutim gradovima. To je važno napomenuti jer je produktivnost u turističkom sektoru prema podacima Ministarstva turizma od 2003. godine rasla po većim stopama u odnosu na druge sektore.  

Također, u 2019. najveći riječki izvoznik, 3. MAJ Brodogradilište ostvarilo je pad prihoda od izvoza za 75%. Usprkos svemu, riječki su izvoznici ostvarili veći iznos prihoda od izvoza u odnosu na izvoznike u drugim jadranskim gradovima i nema nikakvog razloga da se Rijeku i u kontekstu izvoza promatra kroz crne naočale.  

Gospodin Popović dalje piše o nisko profitabilnim i prezaduženim poduzećima u Rijeci, ali ponovo bez ikakvih brojčanih pokazatelja. Stoga, što se brojki tiče, stanje je sljedeće: poduzetnici Rijeke u 2019. godini poslovali su profitabilnije u odnosu na poduzetnike Splita, Pule, Zadra i Šibenika. Jedini koji su imali veći prinos na angažiranu imovinu bili su poduzetnici Dubrovnika. Isti je slučaj i sa zaduženosti poduzetnika ovih gradova. Promatrajući koeficijent zaduženosti, poduzetnici Rijeke su u 2019. godini bili daleko manje zaduženi (0,62) u odnosu na poduzetnike Pule (0,97), Splita (0,73) ili Šibenika (0,70), neznatno manje zaduženi od poduzetnika grada Zadra (0,67) i nešto više zaduženi od poduzetnika grada Dubrovnika (0,49). Naravno, najidealnije bi bilo kada bi koeficijent zaduženosti bio ispod 0,50, no i s ovim koeficijentom paušalne tvrdnje gospodina Popovića o prezaduženosti riječkih poduzetnika nisu istinite. Dodatno, prosječan koeficijent zaduženosti na području RH iznosi 0,62.

Stanovništvo Rijeke

I konačno, ponovo bez podataka i brojki, Popović veli da je strašno što je Rijeka u zadnjih 10 godina izgubila najviše stanovnika od svih u Hrvatskoj. Brojku „najviše“ Popović ne iznosi, ali njegov kandidat Štimac obično govori da je iz Rijeke otišlo 30 tisuća ljudi u zadnjih 10 godina.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, od zadnjeg je popisa stanovništva 2011. godine iz Rijeke je odselilo 27.847 stanovnika dok je u Rijeku doselilo 21.245 stanovnika. Razlika u korist odseljenih stanovnika je 6.602. Pored toga, prema službenim podacima, vidljivo je da je od tog broja 61% ili 4.055 stanovnika odselilo u okolne gradove i općine, dok je u inozemstvo odselilo 40% tog broja tj. 2.663, što je nažalost slučaj u cijeloj Hrvatskoj. Uglavnom i jedan i drugi podatak znatno su manji od brojke 30 tisuća koju ponavlja gospodin Štimac. 

U 2019. (posljednja za koju postoje statistički podaci) u odnosu na 2018. godinu, negativni migracijski saldo smanjen je za trećinu. Primarni razlog tome je što je u 2019. u odnosu na 2018. godinu u inozemstvo odselilo 18% manje stanovnika dok se istovremeno u Rijeku iz inozemstva doselilo 21% više stanovnika.

Ovaj ispravak nije kratak, jer u njemu na temelju podataka i brojki demantiram gospodina Popovića. On se pak podacima i brojkama uopće ne bavi. Ako će tako on i gosp. Štimac upravljati javnim upravama, paušalno i po filingu, to neće biti dobro za građane, bez obzira jesu li poduzetnici, radnici ili nešto treće.”

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Medvjedići u Rijeci

Fiuman Plus

Facebook

Instagram