Povežite se s nama




Velika obljetnica, 650. godina dolaska slike Majke Božje na Trsat, obilježava se i znanstvenim skupom, čiji je cilj s povijesnog i teološkog stajališta prikazati i raspraviti još uvijek brojna otvorena pitanja nastanka slike te njezine povijesti u stoljećima nakon dolaska na Trsat.

Naime, kako je kazala prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, iako se slika već stojećima nalazi na Trsatu, a Trsatsko je svetište jedno od najvažnijih marijanskih svetišta u Europi, još uvijek je puno neriješenih pitanja vezanih uz sliku, a znanstvene spoznaje nisu publicirane u velikoj mjeri. Primjerice, jedno od dvojbenih pitanja vezuje se uz njezino porijeklo – dok su ranija znanstvena saznanja govorila da je bizantskog porijekla, novije spoznaje ipak ukazuju na nastanak u zapadnoj Europi.

U ime organizatora sudionike skupa pozdravili su gvardijan samostana na Trsatu fra Bernard Barbarić, dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč-Konestra te predstojnica Studija teologije u Rijeci Nela Gašpar. Dvije visokoškolske ustanove iznimno dobro surađuju na brojnim projektima, a dekanica Srdoč-Konestra naglasila je kako bogata kulturna baština Rijeke krije još mnoge teme za znanstveno proučavanje.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako ikona Gospe Trsatske čini dio bogatstva koje Trsatsko svetište čini posebnim mjesto ne samo za Riječane, već i brojne hodočasnike.
„Gospa Trsatska, proglašena zaštitnicom grada Rijeke, iako oduvijek štovana, i nakon 650 godina na Trsatu, budi znatiželju velikog broja stručnjaka. Vjerujem da će današnji znanstveni skup doprinijeti boljem razumijevanju same ikone, njezinog porijekla i njezine poruke, koju štuju mnogi vjernici,“ kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Na skupu su sudjelovali eminentni stručnjaci iz Zagreba, Splita i Rijeke, koji su o temama vezanim uz sliku Majke Božje govorili u dvije sekcije. Na povijesno-teološkoj sekciji bilo je riječi o pisanim izvorima o dolasku slike Gospe Trsatske u samostan, povijesnom okviru dolaska slike na Trsat ili pak krunjenju slike Gospe Trsatske ne kao fizičkom ukrasu, već simbolu slavljenja otajstva vjere – krunici.

Kroz povijesno-umjetničku sekciju razgovaralo se o legendi o datiranju nastanka slike i papi Urbanu V. kao donatoru slavne ikone, scenografiji krunidbe slike te je, između ostaloga, prikazan i tijek restauracije trsatske slike.

Na kraju skupa održana je promocija knjige povjesničarke umjetnosti Zoraide Demori Staničić „Javni kultovi ikona u Dalmaciji“. U njoj je na znanstveno utemeljen način obrađen bogati korpus ikona nastalih od 13. do 19. stoljeća, a ujedno je protumačena uloga što su je ikone imale u vjerskom i kulturnom životu Dalmacije. Govoreći o slici Majke Božje Trsatske, dr.sc. Demori Staničić istaknula je kako ikona pripada tipu slikarstva koji se polovinom 14. stoljeća njegovao u prikazu Bogorodice na području Mediterana te da ima najviše sličnosti sa prikazima Gospe u Omišu te nekim talijanskim ikonama.

Znanstveni skup „Vera imago G.V. Mariae Tasactensis – 1367.-2017.“ organizirali su Filozofski fakultet u Rijeci, Franjevački samostan na Trsatu i Studij teologije u Rijeci Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a idejni začetnik njegovog održavanja je trsatski franjevac i crkveni povjesničar dr. fra Emanuel Hoško.

Grad Rijeka