Na današnjem redovitom press kolegiju PGŽ, predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić, zamjenik župana Marko Boras Mandić te pročelnik Krešimir Parat izvijestili su o dnevnom redu predstojeće sjednice Skupštine PGŽ, prijedlogu rebalansa proračuna za 2017. godinu, te projektu izgradnje obilaznice naselja Breza na području Klane.

Predsjednik Županijske Skupštine Erik Fabijanić najavio je 6. sjednicu aktualnog saziva Županijske skupštine sazvanu za četvrtak, 19. listopada s predviđenih 15 točaka dnevnog reda.

Od tema koje će se razmatrati izdvojio je prijedlog drugog rebalansa proračuna naglasivši kako nije riječ o političkoj odluci već o tehničkom pitanju usklađivanja proračuna prije završetka godine. Pred članovima Skupštine naći će se također i tema upravljanja pomorskim dobrom odnosno plan koncesioniranja za 25018. godinu te nekoliko izmjena odluka o morskim lukama, zatim informacija o trećoj fazi razvojnog ciklusa projekta Lječilišta Veli Lošinj te nekoliko kadrovskih točaka imenovanja članova nadzornih odbora trgovačkih društva u vlasništvu Županije ili u kojima Županija ima značajnije vlasničke udjele.

Zamjenik Boras Mandić dotaknuo se dvaju tema s područja gradnje i to jedne moguće, a druge izvjesne realizacije.

Prva tema odnosila se na projekt realizacije plutajućeg LNG postrojenja na otoku Krku. Zamjenik Boras Mandić pojasnio je stav Primorsko-goranske županije, odnosno njenu zabrinutost činjenicom da se ovim potezom Vlade RH priča o realizaciji LNG-a vraća na sami početak.

Naime, zamjenik je istaknuo da su Županija, jedinice lokalne samouprave te niz ekoloških udruga i udruga građana već tijekom prve javne rasprave istaknule niz primjedbi koje su uzete u obzir u drugoj javnoj raspravi, a koja je iznjedrila realizaciju kopnenog LNG postrojenja prema strogim eko normama kao poželjno rješenje.

“Inzistirali smo na tome da sami proces ni na kakav način ne ugrožava okoliš”, naglasio je Boras Mandić pojasnivši da je potencijalno ugrožavanje u tom smislu podrazumijevalo vizualno zagađenje, zagađenje od buke, hlađenje mora i slično.

“Plutajući terminal dužine 300 m, širine 100 m i visine 17 katova kakav se predlaže ovim rješenjem zasigurno neće biti skriven kao što je sukladno drugoj javnoj raspravi trebao biti objekt na kopnenom dijelu”, istaknuo je Boras Mandić naglasivši potencijalne rizike od akcidenata te učinak hlađenja mora koji aktualno rješenje Vlade RH nosi.

Zamjenik je također istaknuo kako nisu ponuđena objašnjenja vezano uz ovakvu odluku.

“Može se samo pretpostaviti da je razlog neriješeno pitanje zemljišta koje onemogućava ishodovanje građevinske dozvole, međutim neophodno je dobiti službeno obrazloženje (…) Također, ako je plutajući LNG samo prva faza realizacije projekta to je neophodno naglasiti te jasno definirati rokove i potencijalne rizike”, zaključio je Boras Mandić.

Kao posebno problematičnu ukazao je na činjenicu da se stiče dojam da aktualna politika RH izmještava potencijalne zagađivače, u primjerice Dalmaciji, te njihove lokacije pretvara u turistička zemljišta, prihod od kojih ostaje u rukama jedinica lokalne samouprave, dok je situacija na Kvarneru u potpunosti drugačija.

“Mi ovdje imamo INA-u, koja svako malo bilježi ispuštanje dima (…), HEP koji bi logično trebao prijeći na plin kao pogonsko gorivo (a ne još koristiti mazut), imamo Plomin i JANAF, a sada i rješenje LNG terminala za koje su građani Primorsko-goranske županije jasno rekli da ga ne žele”, rekao je Boras Mandić.

Zamjenik župana osvrnuo se na Pismo namjere potpisano između Primorsko-goranske županije, Županijske uprave za ceste PGŽ (ŽUC) i Općine Klana o uređenju međusobnih odnosa za izgradnju obilaznice naselja Breza na području Klane. Ishodovanju potrebne dokumentacije pristupilo se kako bi gradnja mogla započeti 2019. godine, a sam projekt dovršiti se 2020. godine.

Primorsko-goranska županija do sada je financirala ishođenje lokacijske dozvole sredstvima u iznosu od 121.875,00 kuna, dok će temeljem potpisanoga Pisma namjere Općina Klana financirati poslove imovinsko-pravne pripreme, ŽUC izradu preostale dokumentacije te gradnju ceste, a Županija će osigurati dodatna eventualna sredstva za gradnju ukoliko to bude potrebno.

Vezano uz Predložene Izmjene i dopune Proračuna Primorsko-goranske županije za 2017. godinu koje je nazvao tehničkim rebalansom, pročelnik Parat istaknuo je da se proračun Županije minimalno mijenja, odnosno smanjuje i to za 1.2 milijuna kuna ili za 0,15%. Navedeni iznos odnosi se na konsolidirani Proračun Županije, što znači da uključuje sve rashode/izdatke i prihode/primitke njenih proračunskih korisnika.

Promatrajući odvojeno vlastite izvore Županije i vlastite i namjenske prihode županijskih proračunskih korisnika razvidno je da se prihodi Županije smanjuju i to za 6,6 milijuna kuna dok se prihodi proračunskih korisnika povećavaju za 5,4 milijuna kuna. Pročelnik Parat je istaknuo da je smanjenje županijskih prihoda, s jedne strane, rezultat smanjenja prihoda od pomoći (8,0 milijuna kn), prihoda od pristojbi (1,1 milijuna kuna), prihoda od imovine (0,4 milijuna kuna) te prihoda od donacija (0,3 milijuna kuna) i, s druge strane, povećanja poreznih prihoda (3,0 milijuna kuna) i prihoda od prodaje nefinancijske imovine (0,2 milijuna kuna).

Iako je promjena ukupnih sredstava Proračuna ovim rebalansom relativno mala, na rashodnoj strani se ipak dogodila određena preraspodjela sredstava između odjela te aktivnosti i projekata.

Prema proračunskim funkcijama, najviše sredstava je preusmjereno u funkcije Zdravstva (3,7 milijuna kuna), funkcije Rekreacije, kulture i religije (2,1 milijun kuna) te funkciju Socijalne zaštite (1,0 milijun kuna). Najveći pad bilježi funkcija obrazovanja (3,6 milijuna kuna) što je rezultat smanjenja planiranih sredstva za projekte Energetske obnove zgrada škola (3,0 milijuna kuna) i projekt rekonstrukcije PŠ Punat (2,0 milijuna kn).

Pročelnik Parat je pri tome istaknuo da smanjenje spomenutih sredstava ne znači da se navedeni projekti “gase” odnosno da se njihova realizacija nastavlja, dok jedini projekt koji više neće biti predviđen u Županijskom proračunu jest projekt izgradnje ceste za Mali Lošinj budući da njegovu realizaciju preuzima Republika Hrvatska, te će sva projektna dokumentacija biti preusmjerena Hrvatskim cestama.