Podnijeta tužba pučkoj pravobraniteljici zbog buke i svjetlosnog zagađenja s Brajdice

U prostorijama MO Centar-Sušak održana je konferencija za novinare na kojoj je Vijeće Mjesnog odbora Centar-Sušak, zajedno s predstavnicima i građanima mjesnih odbora Bulevard, Krimeja i Mlaka, predstavilo detalje tužbe podnesene pučkoj pravobraniteljici zbog dugogodišnjih problema s bukom i svjetlosnim zagađenjem s kontejnerskog terminala Brajdica. Na konferenciji je naglašeno kako, unatoč brojnim inicijativama i javnim apelima tijekom protekle dvije godine, situacija na terenu ostaje gotovo nepromijenjena, dok broj pritužbi građana iz kvarta Centar-Sušak, ali i s Pećina, Krimeje, Bulevarda, Trsata te okolnih naselja – kontinuirano raste.

„Naši sugrađani imaju pravo na miran i zdrav život bez prekomjerne buke i svjetlosnog zagađenja. Nakon što su iscrpljene gotovo sve druge opcije, odlučili smo se obratiti pučkoj pravobraniteljici kako bi se zaštitila temeljna prava građana“, poručili su iz MO Centar-Sušak.

Istaknuli su da buka ima značajne posljedice na zdravlje – uzrokuje poremećaje sna, stres, kardiovaskularne bolesti, a kod djece umanjuje kognitivne sposobnosti, smanjuje koncentraciju, otežava pamćenje i izaziva pospanost tijekom dana.
Da je buka prekomjerna potvrdilo je i nedavno mjerenje koje je po inicijativi VMO Centar-Sušak financirao Grad Rijeka putem ovlaštene tvrtke.

„Velika manjkavost ovog mjerenja bila je u tome što su postavljeni senzori iz čijih se očitanja ne može razlikovati buka cestovnog i željezničkog prometa od industrijske buke u koju spada buka s terminala, a što je trebao biti cilj mjerenja. Osim toga, postavljeno je samo šest senzora na upitnim lokacijama (primjerice – niti jedan na Krimeji, gdje je buka itekako izražena), a buka je mjerena samo tijekom dva mjeseca.

Vrlo je važno, istaknuli su, da se buka mjeri na granici izvora ili na vanjskoj fasadi stambenih zgrada izloženih buci. Dozvoljena noćna prema zakonu iznosi 45–50 dB, ovisno o zoni, dok je kod nas u prosjeku 75–80 dB, s pikovima i preko 100 – primjerice prilikom pada kontejnera. Treba naglasiti da se radi o konstantnoj buci kojoj su građani izloženi 24 sata dnevno, uključujući nedjelje i praznike.“

Posebno je naglašeno da Grad Rijeka ne samo da kasni, već ima i neadekvatnu stratešku kartu buke. „Zadnji akcijski plan upravljanja bukom, odnosno strateška karta buke Grada Rijeke, donesena je 2017. godine, a obveza je ažuriranja svakih pet godina. U toj već zastarjeloj strateškoj karti buke uopće se ne uzima u obzir industrijska buka, što je nedopustivo jer je obveza registriranja svih izvora buke – cestovne, željezničke, zračne i industrijske.“

Iz MO-a su poručili kako se nadaju da nova gradska vlast pri utvrđivanju svojih prioriteta neće zanemariti ova pitanja. Podsjetili su i da je nova gradonačelnica još kao gradska vijećnica bila prisutna na sastanku koordinacije sušačkih mjesnih odbora s najodgovornijom osobom terminala Brajdica, gdje su pokušali ne samo upozoriti već i potaknuti rješavanje problema. „Dakle, ovi su joj problemi dobro poznati i zaista očekujemo adekvatnu reakciju u okviru nadležnosti Grada.“

Dodatno je istaknuta zabrinutost zbog probnog rada novog terminala Zagrebačka obala, na kojem se, prema iskustvu građana, ponavljaju isti obrasci rada kao i na Brajdici, a koji bi, ukoliko se nastavi ista praksa, mogao izazvati još veće probleme za još veći broj građana.

„Nitko nije za zatvaranje terminala, ali se zahtijeva njihov rad u okviru postojećih zakona. Postoje dokazana tehnička rješenja za smanjenje buke i svjetlosnog zagađenja, koja se uspješno primjenjuju u brojnim europskim i svjetskim terminalima. Grad pripada prije svega građanima, a koncesionari su gosti u našem gradu i zato trebamo živjeti u sinergiji i poštovanju prava svih.

Nije primjereno da dolaze navodi s terminala da oni moraju imati tako bučne signale za upozorenje o radu mehanizacije na terminalu ili toliko jaka svjetla jer ih na to obvezuje zakon. Zakon također obvezuje na pravo na zdrav život i ograničenje buke koja je itekako opasna. Prema tome, mora se iznaći rješenje koje će zadovoljiti sve strane.“

Zaključeno je da bi građani bili znatno zadovoljniji da su rješenja već implementirana i da nisu bili primorani podnijeti tužbu Uredu pučke pravobraniteljice kao jedan od posljednjih legitimnih alata na raspolaganju mjesnim odborima.