Hrvatska glazbena scena izgubila je jednog od najplodnijih skladatelja druge polovice 20. stoljeća maestra Ljuboslava Ljubu Kuntarića koji je blago u Gospodinu preminuo 4.10.2016.
Rođen je 20. lipnja 1925. u Čakovcu gdje privatno uči klavir te svira u nekoliko zabavnih orkestara. Kasnije glazbenu naobrazbu stječe kod Rudlofa Matza i Albe Vidakovića. Bio je i među osnivačima udruženja za zabavnu glazbu zajedno s Miljenkom Prohaskom i drugima. Ljuboslav Kuntarić autor je izuzetno velikog opusa koji obuhvaća sve glazbene žanrove od zabavnih šlagera preko glazbeno – scenskih djela do sakralne glazbe. Najaktivnije maestrove godine stvaranja dakle od 50-tih na ovamo obilježila su neka nova strujanja u zabavnoj glazbi sa zapada dolaze nova suzvučja koja su sve popularnija te zaokupljaju i domaće autore, to je vrijeme i festivala zabavne glazbe, s današnjeg aspekta možemo govoriti o zasigurno zlatnom dobu domaće zabavne glazbe.
Neke od najpoznatijih Kuntarićevih melodija su: Ta tvoja ruka mala, napjev Kad si kupim mali motorin, Autobus Calypso, Ti ni ne slutiš, U nedilju Ane, Ako nećeš da te ljubim i tako dalje. Interpreti maestrovih sklabi bili su: Ivo robić, Blanka Chudoba, Andrija Konc i mnogi drugi. Ljubo Kuntarić autor je i prve hrvatske rock – opere Karolina Riječka koju je na praizvedbi pjevala Radojka Šverko te se njezina interpretacija drži vrhunskim dostignućem toga teatrovskog žanra koji je u to vrijeme bio također novost pristigla iz novog svijeta. Nadalje od glazbeno – scenskih djela izdvojimo još glazbenu burlesku Tata udajem se za crnca isto tako govoreći o glazbeno – scenskom segmentu maestrova stvaralaštva valja spomenuti da je skladao i operu Zlatarevo zlato prema predlošku romanu Augusta Šenoe koja nažalost za Kuntarićeva života nije izvedena na sceni.
Vrlo veliki opus Ljube Kuntarića pripada sakralnoj glazbi navedimo neke od skladbi kao što su O daj mi snagr Bože moj, Molitva starca, Munska maša. Posebno spomenimo kantatu Hrvatskim mučenicima u kojoj je Kuntarić isprepleo sve etno zvukove od sjevera do juga Hrvatske, spomenuta kantata za veliki zbor praizvedena je na Trsatu pod ravnanjem maestra Josipa pl. Degl’Ivellia. Također autor je i mise koja je izvedena u povodu pohoda Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj odnosno Rijeci za koju je dobio odličje Pro ecclesia et pontifice za izuzetan doprinos sakralnoj glazbi. Poput velikana Verdija, Schuberta, skladao je i Ave Mariju. Bio je skladatelj vezan za zavičaj pa je tako skladao i nekoliko skladbi na međimurskom narječju te posvetu Zrinskim i Frankopanima. Dobitnik je mnogih nagrada među njima Porina za životno djelo, Nagrade grada Opatije za životno djelo, odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, itd.
Imao sam čast osobno poznavati maestra te smo se mnogo puta našli u njegovu domu u Voloskom te bismo uvijek razgovarali o glazbi, maestro je bio ljubitelj glazbe Modesta Petroviča Musgorskog te sam od njega imao prilike čuti vrlo vrlo zanimljive impresije o djelima velikog skladatelja. Ljubo Kuntarić predstavnik je starije garde umjetnika koja u zadnje vrijeme polako i tiho odlazi i time ostavlja veliku prazninu u hrvatskoj kulturi i stvaralaštvu. Zauvijek ćemo pamtiti vječne melodije maestra Kuntarića. A u našim srcima tinjati će iskra s Parnasa našeg sugrađanina, zavičajca i skromna franjevačka duša našeg Ljube. Do nekog novog susreta neka vas Ljubo dragi Bog čuva.
