--------------------------------------------------
--------------------------------------------------
Iva Dasović, poslijedoktorandica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u razgovoru za Index otkrila je može li se Hrvatskoj dogoditi razoran potres, kakvi ovih dana haraju Italijom, te što Hrvatska radi da bi se takav potres spriječio.
Na samom početku razgovora, Dasović upozorava na rasjed Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj, zatim od Dinare pa prema Imotskom i na jug do Dubrovnika. Ti rasjedi, odnosno pomicanja tektonskih jedinica na tom djelu, u povijesti su prouzrokovali brojna podrhtavanja tla, kao i većinu razornih potresa u Hrvatskoj. Među posljednjima su npr. potres kod Stona 1996. godine, Grižana u Vinodolu koji je 1916. zatresao Hrvatsku, kao i onaj iz 1880. koji je razrušio veći dio Zagreba. Sljedeće godine pak obilježavamo 350 godina od velikog dubrovačkog potresa.
“Prema svemu što znamo o potresima, kako oni nastaju i kada su se događali, možemo reći da postoji velika vjerojatnost i da bi trebali očekivati neki snažni potres, pogotovo u poznatim rasjednim područjima”, kaže seizmologinja Dasović.
“Trebaju li se ljudi bojati potresa? I da, i ne. Ne možemo ih predvidjeti, ali im možemo doskočiti, a pri tom prvenstveno mislim na to da kvalitetno gradimo objekte.”
Nakon razornog potresa koji je pogodio Skoplje 1963. godine, u Jugoslaviji je problem potresa mnogo ozbiljnije shvaćen. Građevinski sektor je morao poštivati određena pravila u gradnji, kojima se strašne posljedice potresa svode na najnižu razinu. Iako i danas u Hrvatskoj postoji ‘Eurokod 8’, skup normi koji nalaže da se gradnja temelji na procjeni seizmičkog hazarda, odnosno ugroženosti od potresa – pitanje je koliko graditelja poštuje tu normu, navodi Index.hr.
Rijeka i dobar dio Kvarnera, dakle, spadaju među iznimno rizična područja, dok je Istra nešto malo manje direktno ugrožena po pitanju mogućnosti snažnijeg potresa.
