Primorski Hrvat protiv preimenovanja: “Zanella je simbol vremena razdvojene Rijeke”

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Udruga za očuvanje baštine Primorski Hrvat odlučila je reagirati na nedavnu odluku Gradskog vijeća Grada Rijeke da se naziv Muzejskog trga promijeni u Trg Riccarda Zanelle.

Najavili su konferenciju za medije na kojoj namjeravaju istaknuti što smatraju spornim s ovim preimenovanjem, tko je odgovoran, kao i što će se poduzeti tim povodom.

“Iznenađeni informacijom da je Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo prijedlog o preimenovanju Muzejskog trga u Trg Riccardo Zanella, ovim putem izražavamo neslaganje  s tim povijesno i civilizacijski neutemeljenim, jednostranim i samovoljnim aktom nametnutom bez šire stručne i javne rasprave.

Preimenovanje Trga koji nosi naziv MUZEJSKI TRG, naziv oslobođen ideologija i povijesnih tereta zbog dnevnih političkih trgovina  nije legitiman, niti smije biti legaliziran čin.

Riccardo Zanella simbol je granice na Rječini, simbol vremena  razdvojenog grada, okupacije i protjerivanja.

Za one koji ne znaju, riječ je o političkoj figuri koja je u povijest ušla protestirajući protiv dvojezičnosti na riječkim tramvajima koncem 19 stoljeća. Riječka država, kojoj je on postao predsjednikom,  bila je obećani ustupak Italiji na mirovnoj  konferenciji nakon I. Svjetskog rata, a taj je dogovor od „dvije godine „nezavisnosti“ pa pripojenje Italiji“ formaliziran u Rapallu 1920.  između Karađorđevićeve Kraljevine SHS i Italije. De facto, Zanella je bio predsjednik Riječke države 5 (pet) mjeseci – od listopada 1921. do ožujka 1922. i u to kratko vrijeme potpisao je primopredaju gradske imovine Italiji dok je iz grada izgnan časni Milutin Barač, u svojoj 74. godini.  Zanella nije spriječio progone,  niti je imao ikakvu pozitivnu ulogu u gradu kojeg je okupirala talijanska vojska još 1918.  Odigrao je ulogu pijuna i nakon fašističkog puča u ožujku 1922.  dospio je i do Beograda, u kojem  je boravio čitavo desetljeće na račun Karađorđevićeva režima pa stranputicama  preko Pariza svoj život skončao u Rimu, među zagovarateljima talijanske Istre, Dalmacije i Rijeke. Nikad se više nije vratio u Rijeku nakon 1922.
Ne želimo se baviti neposrednim razlozima ovako promašenog poteza gradske vlasti, ali je neprihvatljivo da njegovo ime dobije trg na kojem se nalazi povijest Primorsko goranske županije i grada stvorenog UJEDINJENJEM Rijeke i Sušaka, grada koji se prostire  i s lijeve i desne strane Rječine. Na Muzejskom se trgu nalazi i spomen-soba Domovinskog rata, rata za hrvatsku neovisnost. Njena adresa je Muzejski trg. Neka tako i ostane”, poručuju ovim povodom iz udruge Primorski Hrvat, a detalji će biti otkriveni u srijedu.