Godišnji financijski promet Industrijske zone Bakar veći je od turističkog prometa u Primorsko-goranskoj županiji, rečeno je na skupu o Poslovnom uzletu grada Bakra. Tijekom prošle godine u poslovnu zonu uloženo je više od 900 milijuna kuna, od toga 46 milijuna bespovratnih sredstava iz EU fondova.
Najbrže rastu mali i srednji poduzetnici, a svoja iskustva o povlačenju sredstava iz EU fondova prenijeli su predstavnici novih tvrtki u zoni na Kukuljanovu: Euro modula, Kimi komerca, SignaLinea-e, MEP-a i Orade Adriatic.
Poslovni dnevnik je drugi put u Bakru organizirao besplatne edukacije o EU fondovima za poduzetnike. “U četiri godine bili smo u pedesetak gradova. U neke smo se, kao u Bakar, vraćali, a u nekima smo, kao u Koprivnici, bili i pet puta. Mislim da smo dali obol podizanju razine konkurentnosti domaćeg gospodarstva”, rekao je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović.
Šimatović dodaje da je gospodarstvo živo, a malo poduzetništvo je njegov ključni segment: “Kažemo da je kapilarni sustav, jer je 99 posto poduzetnika u tom segmentu.”
Od prošlogodišnjeg “Poslovnog uzleta” do danas, u području Industrijske zone Bakar su čak 33 nove hale, rekao je gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić. Otvoreno je tri stotine novih radnih mjesta, a nekoliko je poslovnih subjekata pred otvaranjem.
“Krenula je izgradnja i benzinske pumpe i hotela, proizvodnih pogona Kaltenberg pivovare i Frozen fooda koji su pred dobivanjem uporabne dozvole. Niz poslovnih subjekata slijede dinamiku kojom izgrađujemo ceste i radne platoe. Od tih naših ulaganja, povratno smo povećali proračun koji je u Bakru 2003. bio 12 milijuna, a danas je 70 milijuna kuna”, rekao je Klarić.
U Industrijskoj zoni Bakar trenutno rade 182 poslovna subjekta s oko četiri tisuće zaposlenih, sedam novih je u izgradnji, a pred potpisivanjem smo ugovora za još četiri. Zonu smo proširili za još milijun kvadrata jer vidimo da možemo, kaže Klarić čija je ambicija bakarsku industrijsku zonu učiniti najuređenijom i najvećom u Hrvatskoj, javlja Radio Rijeka.
