Riječka struka raspravljala o novom Zavodu: Kako planirati grad budućnosti?

Društvo arhitekata Rijeka organiziralo je tribinu „Kako planirati grad? Riječki zavod za prostorno uređenje“ posvećenu nedavnoj odluci Gradskog vijeća Grada Rijeke o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke – nove javne ustanove koja bi trebala postati centralno mjesto za planiranje prostora, izradu strategije prostornog razvoja, provedbu natječaja i uspostavu jasnih, transparentnih procedura za sve zahvate u prostoru grada.

Zavod bi trebao s radom započeti 11. ožujka 2026. godine, a do imenovanja ravnatelja njime upravlja privremena ravnateljica Ivna Grabovac koja obavlja pripreme za početak rada Zavoda, a posebno potrebne dozvole za početak rada te podnijeti prijavu za upis Zavoda u sudski registar.

Panel rasprava otvorila je ključna pitanja na koji način će Zavod surađivati sa strukom, drugim gradskim službama i građanima te što je realan cilj Zavoda u ovom mandatu i kako može doprinijeti dugoročnoj viziji razvoja Rijeke. Također, na panelu se raspravljalo i o prošlim modelima zavoda i zašto su napušteni, kao i o tome što Rijeka može naučiti od kolega iz drugih hrvatskih Zavoda, osnovanih na gradskim i županijskim razinama.

Odgovore na pitanja ponudili su gradonačelnica Grada Rijeke Iva Rinčić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita Dragan Žuvela, vijećnik Gradskog vijeća Grada Rijeke Marin Račić te Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Raspravu je moderirala Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka.

Gradonačelnica Rijeke istaknula je ponos što je jedna od prvih odluka koje su donijeli upravo osnivanje Zavoda za prostorno uređenje.

„Vrlo jasno smo i tijekom kampanje komunicirali da nam je upravo planiranje, očuvanje i unaprjeđenje prostora vrlo visoko na listi prioriteta. Ideja osnivanja Zavoda nastala je iz potrebe drugačijeg promišljanja prostora u gradu. Planiranje i promišljanje prostora posebice je u posljednjem mandatu bilo dosta zapušteno, a promjene u prostoru događale su se sporadično, na inicijativu privatnih investitora. Grad je iz svojih ruku ispustio planiranje prostora, a u proteklih nekoliko godina nije niti izrađeno izvješće o stanju u prostoru“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Naglasila je kako bi Zavod trebao služiti kao krovno tijelo koje će sa strateške, ali i provedbene razine raditi na unapređenju prostora. Osnivanjem Zavoda očuvanje prostora izmiče se iz sfere isključivo politike u prostor stručne javnosti. Za početak se planira zapošljavanje pet stručnjaka.

Gradski vijećnik Račić pokušao je odgovoriti na pitanje zašto Rijeka treba Zavod za prostorno uređenje, istaknuvši kako je zamišljen kao centralna točka za planiranje prostornih intervencija u gradu, mjesto na kojem se koordiniraju sve aktivnosti u gradu, od izgradnje vrtića, škola i parkova preko zelene urbane obnove do intervencija na prometnicama ili zgradama.

Kao dugoročne aktivnosti Zavoda istaknuo je izradu master plana, odnosno strateškog plana prostornog razvoja grada Rijeke, navevši i niz kratkoročnih aktivnosti, poput izrade studije i plana kvartovskih garaža i proširenje mreže gradskih vrtića; izrade studija, podloga i projektnih zadataka za provedbu arhitektonsko-urbanističkih natječaja te izmjenu ili koordinaciju izmjene Generalnog urbanističkog i Prostornog plana grada Rijeke.

Ideja je i da Zavod u svom radu usko surađuje s Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo, koordinira provedbu projekata, koordinira aktivnosti za implementaciju gradskog GIS-a (digitalni blizanac grada), implementira strategiju urbane zelene obnove, kao i radi na katalogizaciji investicijskih potencijala, promovirajući Rijeku kao grada koji aktivno sudjeluje u planiranju svog prostora i omogućuje investicije te pronalazi zajednički jezik javnog i privatnog. U svom bi radu Zavod trebao surađivati s Gradom Rijekom, Društvom arhitekata Rijeka i Hrvatskom komorom arhitekata.

Na panelu je naglašeno da Zavod ima važnu ulogu u tome da se u pripremu prostorno-planskih dokumenata uključi ne samo stručna javnost, nego i sami građani. Cilj je potaknuti veću participaciju u ranim fazama izrade planova, umjesto da se građani uključuju tek na kraju, u fazi javne rasprave.