Riječki znanstvenici Jurak Begonja i Mauša dobili Državnu nagradu Hrvatskog sabora

Sveučilište u Rijeci iznimno je ponosno što je ovogodišnja Državna nagrada za znanost, među 26 dobitnika, došla i u ruke dvoje riječkih znanstvenika: izv. prof. dr. sc. Antoniji Jurak Begonji s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova i doc. dr. sc. Goranu Mauši s Tehničkog fakulteta. Državnim nagradama nagrađuju se najveća dostignuća u znanosti i njezinoj popularizaciji u protekloj godini, a dodjeljuje ih Hrvatski sabor.

Nagrade se u sklopu pojedinačnih područja znanosti dodjeljuju po kategorijama: nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnja nagrada znanstvenim novacima. Doc. dr. sc. Mauša s Tehničkog fakulteta nagrađen je godišnjom nagradom za znanost u području tehničkih znanosti,  a izv. prof. dr. sc. Jurak Begonja s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova nagrađena je za područje biomedicine i zdravstva.

Docent Mauša nagrađen je za unaprjeđenje znanstvenih spoznaja u području izgradnje i optimizacije učinkovitih modela predviđanja, pripreme adekvatne reprezentacije podataka te izvlačenja znanja iz skupova podataka. U 2022. godini objavio je ukupno osam radova indeksiranih u bazi WoS od kojih šest u prvom kvartilu. Osim toga, održao je dva pozvana predavanja te je objavio sedam prezentacija postera na znanstvenim konferencijama održanim u inozemstvu. U istoj godini bio je voditelj triju znanstvenih projekata i sudjelovao na još sedam projekata. Aktivno sudjeluje u razvoju karijera mladih znanstvenika te je trenutno mentor ili komentor petero doktoranada.

Profesorica Jurak Begonja nagrađena je za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicine i zdravstva. Područje rada profesorice Jurak Begonje su bazična istraživanja u području molekularne hematologije ili još specifičnije molekularni mehanizmi koji reguliraju nastanak i funkciju krvnih pločica, trombocita. Tijekom 2022. objavila je tri rada kao glavni autor u vrhunskim časopisima u području hematologije. Izniman je njezin doprinos u razumijevanju molekularnih mehanizama funkcije i nastanka trombocita, kontinuiteta u istraživanju, edukacije mladih istraživača u području molekularne hematologije, a osobito kvalitete publikacija koje su međunarodno prepoznate.

Prigodom dobivanja ove nagrade izjavili su:

Antonija Jurak Begonja

O nagradi

“Ova nagrada dolazi deset godina nakon mojeg povratka iz SAD-a u Hrvatsku i odluke o preseljenju u Rijeku. Na tada mladom Odjelu za biotehnologiju osnovan je Laboratorij za hematopoezu gdje sam započela bazična istraživanja u području molekularne hematologije. Ova nagrada dolazi u pravi trenutak, za obljetnicu rada Laboratorija. Teško je bilo graditi laboratorij od početka, osigurati financiranja i suradnike te provesti istraživanja. Sve ostalo je lakše.

Državne nagrade za znanost dodjeljuju se najboljim hrvatskim znanstvenicima, potvrda su dobrog rada. Znanstvenici istražuju jer im je to poziv, a nagrade nisu svrha samog rada. Na čelnicima znanstvenih institucija je da prepoznaju postignuća znanstvenika, potiču ih i predlažu za nagrade. “

O svojem radu

“Svatko od nas je iskusio što se događa kada se slučajno porežemo, naše tijelo reagira kako bi čim prije zaustavilo krvarenje. Moja istraživačka grupa bavi se komponentama krvi koji su važni za zaustavljanje krvarenja, a nazivaju se trombociti. U našem istraživačkom radu otkrili smo kako stanice iz kojih nastaju trombociti  osiguravaju da trombociti na svojoj površini imaju najvažniji receptor za prepoznavanje ozljede. Osim toga opisali smo kako nefunkcionalnost jednog proteina važnog u metabolizmu određene vrste lipida u trombocitima može dovesti do povećanog krvarenja. Ovi rezultati objavljeni su u tri rada (ATVB, Platelets, British Journal of Hematology), a u istraživanju su sudjelovale poslijedoktorandica Ivana Bertović te doktorandica Ana Bura.”

Goran Mauša

O nagradi

“Ova je nagrada veliko priznanje za trud i rad koji su uloženi u znanstvene projekte, istraživanja i publikacije. Prijavu je službenim putem pokrenuo Tehnički fakultet te mi je već samom nominacijom izraženo priznanje mojih kolega na čemu sam im zahvalan. Radi se o višegodišnjem angažmanu koji je kulminirao brojnim ostvarenjima u kratkom vremenu. Ovom je nagradom odano priznanje cijelom timu znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci te pojedinim suradnicima iz inozemstva, koji su zajednički doprinijeli tim rezultatima, a posebno bih istaknuo dva velika znanstvena projekta u kojima sam sudjelovao: DeShPet i KLIMOD. U okviru projekata Hrvatske zaklade za znanost akronima DeShPet koji se bavi dizajnom kratkih peptida i peptidnih nanostruktura za specifične biološke i terapeutske namjene, a kojeg predvodi doc. dr. sc. Daniela Kalafatović s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova, ustanovljena je interdisciplinarna grupa s izvrsnim mladim znanstvenicima. Zapaženi rezultati također su ostvareni i u okviru projekta akronima KLIMOD koji je pod voditeljstvom prof. dr. sc. Lade Kranjčevića orijentiran na razvoj računalnih modela za modeliranje strujanja i širenja onečišćenja u obalnom morskom području. Pored navedenih, kao voditelj ili suradnik sudjelovao sam na još 8 znanstvenih projekata od kojih su mnogi započeli u izazovnom periodu nedavne pandemije.

Nagrade su uvijek poticajne, a posebice ovakve koje se dodjeljuju na državnoj razini, kako za pojedinca koji prima nagradu, tako i za grupu s kojom surađuje, ali i za kolektiv kojem pripada.”

O svojem radu

“Područje kojim se bavim je izgradnja modela predviđanja temeljenih na strojnom učenju, što se često dovodi u vezu s umjetnom inteligencijom. Specifične namjene takvih modela su predviđanje hoće li neki kemijski spoj imati antibakterijska i antiviralna svojstva te tako kandidirati za buduću terapijsku primjenu ili, s druge strane, hoće li se pojaviti bakteriološko onečišćenje mora koje bi ugrozilo zdravlje kupača. Za potrebe izgradnje takvih modela važno je prikupiti podatke iz prijašnjih eksperimenata i laboratorijskih testiranja, pri čemu su nam korisni i pozitivni i negativni ishodi. Ono čime se posebno bavimo je definiranje načina kojim će se za svaki od problema predviđanja podaci zapisati u računalo, odnosno format u kojem će ih model predviđanja najuspješnije iskoristiti za donošenje odluka. Razlog velike popularnosti strojnog učenja je njegova sposobnost analiziranja vrlo složenih odnosa u podacima te tako pomažu u otkrivanju znanja o fenomenima i pitanjima na koja znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću odgovoriti.”