Rijeka slavi medicinski podvig – 55 godina od prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj

Rijeka je obilježila 55 godina prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, a ovaj vizionarski zahvat iz 1971. godine postavio je temelje suvremene transplantacijske medicine. Klinički bolnički centar Rijeka, u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, obilježio je ovu veliku obljetnicu 2. veljače 2026. godine svečanim skupom koji je u novom bolničkom kompleksu na Sušaku okupio brojne uglednike, liječnike, znanstvenike, predstavnike akademske zajednice i udruga bolesnika. Prva transplantacija bubrega u Rijeci imala je pionirski značaj ne samo za Hrvatsku, već i za šire regionalno područje, označivši početak sustavnog razvoja transplantacijske medicine u našoj zemlji

Krajem 60-ih godina 20. stoljeća prof. dr. sc. Vinko Frančišković okupio je multidisciplinarni tim stručnjaka spremnih na iskorak u tada još nedovoljno razvijenom području transplantacijske medicine. Pripreme su započele osnivanjem centra za hemodijalizu i razvojem programa eksperimentalne kirurgije, a kulminirale su 30. siječnja 1971. godine prvom uspješnom transplantacijom bubrega u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji.

Tijekom više od pet desetljeća transplantacijski program KBC-a Rijeka postao je snažan pokretač razvoja brojnih medicinskih disciplina, uključujući urologiju, kirurgiju, nefrologiju, anesteziologiju, patologiju, imunologiju, transfuziologiju, radiologiju i nuklearnu medicinu. Danas je Klinika za urologiju KBC-a Rijeka Referentni centar za transplantaciju bubrega Republike Hrvatske, a od 30. siječnja 1971. do 1. siječnja 2026. godine u riječkoj bolnici učinjeno je ukupno 1275 transplantacija bubrega.

Pioniri riječkog transplantacijskog programa svoje su znanje nesebično dijelili, sudjelujući u razvoju transplantacijskih programa i izvan Rijeke – uz njihovu pomoć učinjene su i prve transplantacije bubrega u Zagrebu, Sarajevu, Skopju i Osijeku. Time je riječki transplantacijski program ostavio dubok i trajan trag u razvoju regionalne medicine.

Transplantacijski program KBC-a Rijeka neraskidivo je povezan s donorskim programom. Zahvaljujući visokoj razini stručnosti, organizacije i etičkog pristupa, KBC Rijeka danas se ubraja među najuspješnije i vodeće donorske bolnice u Republici Hrvatskoj, čime daje ključan doprinos nacionalnom transplantacijskom sustavu i spašavanju života bolesnika diljem zemlje.

U uvodnom dijelu skupa okupljenima su se obratili prof. dr. sc. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Josip Španjol, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Goran Hauser, rektor Sveučilišta u Rijeci i predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Iva Rinčić, gradonačelnica Grada Rijeke te doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva Republike Hrvatske. Govornici su istaknuli važnost vizionarskog razdoblja u kojem je transplantacijski program nastao te njegov trajni doprinos unapređenju kvalitete zdravstvene skrbi.

Govoreći o značaju ove obljetnice, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić istaknuo je:

„Prije 55 godina u Rijeci je učinjen hrabar i pionirski iskorak koji je trajno promijenio hrvatsku medicinu. Prva transplantacija bubrega bila je rezultat znanja, predanosti i timskog duha koji i danas čine temelj rada KBC-a Rijeka. Ponosni smo što je naš transplantacijski program kroz desetljeća spašavao i poboljšavao živote tisuća bolesnika te poticao razvoj brojnih medicinskih struka. Ova obljetnica obvezuje nas da s istom strašću i odgovornošću nastavimo graditi izvrsnost za buduće generacije.”

U nastavku programa predstavljeno je tematsko izdanje časopisa Medicina Fluminensis, uz moderiranje Ivane Rimac Lesički. Sudjelovali su prof. dr. sc. Josip Španjol i prof. prim. dr. sc. Dean Markić, gosti urednici tematskog broja, istaknuvši znanstvenu i povijesnu vrijednost riječkog transplantacijskog iskustva.

Slijedio je tematski panel posvećen suvremenim izazovima transplantacijske medicine, na kojem su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ivan Bubić, pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka, izv. prof. prim. dr. sc. Lidija Orlić, voditeljica transplantacijskog programa KBC-a Rijeka za bubreg, Nataša Franković Štulić, predsjednica Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Primorsko-goranske županije, te Petra Sučić, predsjednica Hrvatske udruge dijaliziranih i transplantiranih.

Posebno emotivan dio skupa bio je posvećen prisjećanju nasljeđa prof. dr. sc. Vinka Frančiškovića, utemeljitelja riječkog transplantacijskog programa. O njegovoj svestranosti, znanstvenoj viziji i doprinosu razvoju kirurgije i kardiologije govorili su izv. prof. dr. sc. Ivan Bubić, prof. dr. sc. Miljenko Kovačević, predstojnik Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka, te prof. prim. dr. sc. Miljenko Uravić, član prvog transplantacijskog tima iz 1971. godine, koji je s publikom podijelio osobna iskustva iz pionirskih dana programa.

U istom je kontekstu istaknuto i nasljeđe prof. Ksenije Vujaklije-Stipanović, čiji je doprinos razvoju transfuzijske medicine, imunologije i osnivanju prvog laboratorija za HLA tipizaciju tkiva u Hrvatskoj predstavila prof. prim. dr. sc. Sanja Balen, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka.

Skupu se obratio i akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, naglasivši ključnu ulogu Rijeke u razvoju transplantacijske medicine u Hrvatskoj. Završno, Zorica Frančišković Petrošić, kći prof. Frančiškovića, uputila je emotivnu zahvalu u ime obitelji, dodatno istaknuvši ljudsku dimenziju pionirskog razdoblja.

Skup je zaključen obraćanjem ministrice zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić, koja je istaknula nacionalni značaj riječkog transplantacijskog i donorskog programa.

Cijelu svečanost uveličao je dio iz glazbenog opusa akademika Frane Paraća, potpredsjednika HAZU-a.

Obilježavanje 55. obljetnice potvrdilo je da je razvoj riječkog transplantacijskog programa trajno unaprijedio hrvatsku medicinu te produžio i poboljšao živote tisuća bolesnika, ostavljajući nasljeđe koje se s ponosom nastavlja i danas.