Torpedo – riječki izum koji je promijenio svjetsku pomorsku tehnologiju

U Rijeci je 1866. godine izrađen prvi samohodni torpedo na svijetu – oružje koje je zauvijek promijenilo način ratovanja na moru i utemeljilo više od stoljeća dugu industrijsku tradiciju.

Rijeka, tada poznata kao Fiume, u drugoj polovici 19. stoljeća bila je važno pomorsko i industrijsko središte u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Grad je imao razvijene brodograđevne i tehničke pogone, među kojima je djelovala i radionica Stabilimento Tecnico Fiumano, osnovana 1850-ih godina. Upravo je u tom okruženju nastao prvi samohodni torpedo na svijetu.

Izum Ivana Lupisa

Idejni začetnik torpeda bio je Ivan Lupis (Giovanni Luppis, 1813.–1875.), rođen u Rijeci, tada časnik austrijske ratne mornarice. Oko 1860. godine konstruirao je uređaj pod nazivom Salvacoste (“Spasitelj obale”), namijenjen obrani obalnih područja. Uređaj je imao oblik malog brodića koji se pokretao pomoću mehanizma na oprugu, a upravljao se žicama ili konopcima s kopna. Iako tehnički ograničen, Salvacoste je bio prvi pokušaj stvaranja vođenog projektila za napad na neprijateljske brodove.

FOTO: Muzej grada Rijeke

Lupis je svoj izum predstavio austrijskim vojnim vlastima, no zbog tehničke nesavršenosti projekt nije dobio odobrenje za uporabu. U potrazi za suradnikom koji bi ideju pretvorio u praktičan uređaj, Lupis se obratio riječkom inženjeru Robertu Whiteheadu.

Razvoj funkcionalnog torpeda

Robert Whitehead (1823.–1905.) bio je engleski inženjer brodogradnje koji je od 1856. godine vodio tehnički pogon Stabilimento Tecnico Fiumano u Rijeci. Nakon što mu je Lupis pokazao svoj prototip, Whitehead je razvio potpuno novi koncept podvodnog samohodnog projektila pogonjenog stlačenim zrakom.

Godine 1866. Whitehead je dovršio prvi potpuno funkcionalni torpedo, koji je imao cilindrično tijelo, propelere i uređaj za automatsko održavanje dubine. Izum je testiran u riječkoj luci, gdje su provedena prva lansiranja. Torpedo je dosezao brzinu od približno 6 čvorova i domet od oko 200 metara, što je za to vrijeme predstavljalo značajan tehnološki napredak.

Iste godine izum je predstavljen Austrijskoj ratnoj mornarici, koja ga je prihvatila i otkupila prava na proizvodnju. Torpedo je tada službeno ušao u vojnu uporabu pod nazivom „Whitehead torpedo”.

FOTO: Muzej grada Rijeke

Osnutak prve tvornice torpeda na svijetu

Kako bi se omogućila serijska proizvodnja, Whitehead je 1875. godine osnovao Tvornicu torpeda u Rijeci (Whitehead & Co.). Tvornica je bila smještena na zapadnom dijelu grada, uz obalu, na lokaciji pogodnoj za testiranje oružja. U sklopu kompleksa izgrađene su radionice, lansirne rampe, ispitni bazeni i sustavi za kompresiju zraka.

Tijekom 1870-ih i 1880-ih tvornica je postala jedno od najvažnijih industrijskih postrojenja Austro-Ugarske Monarhije. Proizvodila je torpeda različitih dimenzija i dometa, s neprestanim tehničkim poboljšanjima. Mehanizam za održavanje dubine – kombinacija hidrostata i njihala – omogućavao je torpedu da plovi stabilno ispod površine mora.

Kasnije su uvedeni novi sustavi navođenja, a 1890-ih ugrađen je i žiroskopski stabilizator, koji je znatno povećao preciznost. Tvornica je imala vlastiti poligon i stanicu za lansiranje torpeda u more, gdje su se svi modeli testirali prije isporuke.

FOTO: Muzej grada Rijeke

Svjetski značaj i izvoz

Riječki torpedo postao je izvozni proizvod svjetskog značaja. Već krajem 19. stoljeća torpeda proizvedena u Rijeci koristile su mornarice Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije, Japana i drugih država. Tvornica je davala licence za proizvodnju u inozemstvu, uključujući pogone u Weymouthu (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Livornu (Italija).

Do početka 20. stoljeća Rijeka je bila međunarodno poznata kao kolijevka torpeda i jedno od ključnih središta razvoja podvodnog naoružanja. U tvornici je radilo nekoliko tisuća ljudi, među kojima brojni tehničari, inženjeri i majstori iz različitih zemalja.

FOTO: Muzej grada Rijeke

Razdoblje između ratova i kraj proizvodnje

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine, Rijeka je promijenila državnu pripadnost i politički status. Tvornica torpeda nastavila je s radom i tijekom talijanske uprave nad gradom, a u međuratnom razdoblju proizvodila je nove tipove torpeda za talijansku mornaricu.

Nakon Drugog svjetskog rata, u sastavu Jugoslavije, tvornica je djelovala pod nazivom Torpedo Rijeka. Proizvodnja se postupno smanjivala, a zadnja torpeda izrađena su 1966. godine, čime je završilo više od stotinu godina neprekidne tradicije.

Tehnička baština i očuvani objekti

Na prostoru zapadnog dijela Rijeke i danas se nalaze dijelovi nekadašnje industrijske infrastrukture – lansirna rampa, testni kanal i ostaci pogona. Taj lokalitet smatra se najstarijom tvornicom torpeda na svijetu, a dio materijala i tehničkih crteža čuva Muzej grada Rijeke.

Izum torpeda u Rijeci predstavlja jedno od najvažnijih poglavlja u povijesti svjetske tehnike i industrije te jedan od najznačajnijih doprinosa koje je hrvatski grad dao globalnoj tehnologiji.