Usvojen prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju za 2020./2021. godinu

Kako je kazala pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj, program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju osim ocjene stanja i pregled dosad postignutog, sadrži i viziju povećanja standarda predškolskog odgoja i obrazovanja i stvaranja uvjeta za što veći obuhvat djece predškolskog uzrasta. U protekloj pedagoškoj godini programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provodili su se u tri dječja vrtića kojih je osnivač Grad Rijeka i deset dječjih vrtića drugih osnivača, odnosno u 211 odgojnih skupina u koje je bilo uključeno 3.649 djece.

Prema tzv. barcelonskim ciljevima Vijeća Europe, koji su kasnije dorađeni i postali sastavni dio strategije Europske unije, programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi biti obuhvaćeno najmanje 33% djece jasličke dobi i 95% djece u dobi između četiri godine i polaska u osnovnu školu. Kako je kazala Sušanj, Grad Rijeka vrlo blizu je  zadovoljavanju postotka što se tiče uključivanja djece vrtićke dobi, dok obuhvat djece mlađe od tri godine još uvijek zbog prostornih ograničenja i pravila koja nameće Državni pedagoški standard, predstavlja izazov, usprkos ulaganjima u povećanje vrtićkih kapaciteta.

Grad Rijeka, osim što širi kapacitete za prijem djece u dječje vrtiće kojih je osnivač, već niz godina sufinancira i redoviti program ranog i predškolskog odgoja u dječjim vrtićima drugih osnivača koji djeluju na području grada Rijeke, a dio su Plana mreže dječjih vrtića na području grada Rijeke. U privatne je dječje vrtiće upisano je oko 430 djece s područja grada Rijeke.

Nastavak sufinanciranja smještaja djece u privatne vrtiće

Vrtići drugih osnivača sufinanciraju se putem javnog poziva, koji će biti objavljen nakon što Gradsko vijeće usvoji programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za pedagošku 2020./2021. godinu. Podsjetimo, od siječnja 2020. godine primjenjuje se novi način sufinanciranja privatnih vrtića, kojim je omogućeno da roditelji, neovisno o tome jesu li njihova djeca smještena u gradskom ili privatnom vrtiću, plaćaju istu cijenu, dok se razlika do utvrđene pune cijene programa predškolskim ustanovama nadoknađuje iz gradskog proračuna.

Dječji vrtići koji uz redoviti program provode posebni, kraći ili alternativni program mogu ga dodatno naplatiti od roditelja-korisnika usluga. Također, treba naglasiti da osnivači dječjih vrtića samostalno utvrđuju svoju ekonomsku cijenu te su sukladno Zakonu dužni osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjih vrtića i to prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno Zakonu.

I u idućoj pedagoškoj 2019./2020. godini Grad Rijeka će sufinancirati do najviše 20 djece s prebivalištem u gradu Rijeci i u dječjim vrtićima drugih osnivača izvan područja grada Rijeke, i to za redoviti cjelodnevni 10-satni program s iznosom od 810,00 kn po djetetu mjesečno, a za redoviti poludnevni 6-satni program s iznosom od 567,00 kuna po djetetu mjesečno. U tim dječjim vrtićima upisano je prosječno 15 djece s područja grada Rijeke.

Prema prijedlogu programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za pedagošku 2020./2021. godinu, Grad Rijeka će za rad triju gradskih vrtićkih ustanova – Rijeka, Sušak i More – izdvojiti 86,7 milijuna kuna, dok je za sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača u Proračunu Grada Rijeke za 2020. godinu planiran iznos od 7,3 milijuna kuna.

Poslovanje gradskih vrtićkih ustanova u 2019. godini

Na dnevnom redu gradonačelnikovog kolegija bili su i izvještaji o poslovanju triju gradskih vrtićkih ustanova u protekloj godini, a predstavile su ih ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin, ravnateljica Dječjeg vrtića More Jasna Crnčić te ravnateljica Dječjeg vrtića Sušak Milena Vuletić. Naime, zbog zadovoljavanja kriterija Državnog pedagoškog standarda, Dječji vrtić Rijeka od 1. siječnja 2019. godine podijeljen je u tri ustanove.

Podjela jedinstvene ustanove uzrokovala je i podjelu prihoda, koje najvećim dijelom čine proračunska sredstva Grada Rijeke, i financijskih obveza, posebice kredita podignutih za širenje vrtićkih kapaciteta, između ustanova. Što se programskog dijela, bitna zadaća unapređivanja odgojno-obrazovnog rada u tri gradske ustanove u 2019. godini odnosila se na poticanje čitanja kod djece.

Kako je pročelnica Sušanj istaknula, programi gradskih vrtićkih ustanova su raznoliki i kontinuirano se nadopunjuju kako bi se zadovoljile potrebe sve djece i roditelja s područja grada Rijeke. Tako su redoviti 10-satni programi obogaćeni specifičnim sadržajima, poput stranog jezika, sporta ili pak vjerskog odgoja. Od ove godine, pored učenja engleskog i talijanskog jezika, djeci se nudi i mogućnost upoznavanja s osnovama slovenskog jezika. Roditelji će se za neki od dodatnih programa moći odlučiti na predstojećim upisima za nove korisnike dječjih vrtića, koji će se odvijati od 15. do 19. svibnja.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel u prvom se redu zahvalio ravnateljicama i svim zaposlenicima. Istaknuo je kako su proračunska davanja za predškolski odgoj i obrazovanje ogromna – radi se o 60-ak milijuna kuna samo za osnovnu djelatnost, čemu treba pridodati investicijsko održavanje objekata, izgradnju novih vrtića te ulaganja u energetsku učinkovitost objekata vrtića.

„Svjestan sam da su se vrtići suočili s velikim problemom zbog epidemije koronavirusa. Iako su vrtići bili otvoreni, vrlo je mali broj roditelja, sukladno preporukama, koristio tu mogućnost, što znači da su se ustanove susrele i s problemom manjka prihoda od uplata roditelja, što će biti dodatno opterećenje za proračun ove godine“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Istaknuo je kako, iako Grad Rijeka kontinuirano ulaže u povećanje kapaciteta, i dalje postoji problem nedostatnog kapaciteta. Istaknuo je kako se dogodila paradoksalna situacija – prije šest godina je, gledajući prema interesu roditelja, nedostajalo 500-tinjak mjesta u vrtićima, a onda je je proteklih godina kapacitet povećan za 600-tinjak djece.
„Unatoč povećanju kapaciteta, i dalje ostaje isti broj neupisane djece, što mogu tumačiti s time da roditelji prepoznaju gradske vrtiće kako najkvalitetniju i najsigurniju skrb za djecu, ali i činjenicom da zbog sadašnjih radnih odnosa ima sve manje i manje ‘baka i djeda servisa’. Stoga je pred nama dodatna zadaća daljnjeg povećanja kapaciteta, što će ovisiti o proračunskim i prostornim mogućnostima, što kad je kod potonjeg izazov kad je u pitanju Grad Rijeka“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Izvještaj o poslovanju Doma mladih Rijeka i Dječeg doma Tić

Na kolegiju su i izvještaje o radu triju drugih gradskih ustanova podnijeli njihovi ravnatelji – Doma mladih Rijeka, Dječeg doma Tić i Psihijatrijske bolnice Lopača.

U Domu mladih su se u 2019. godini, istaknuo je ravnatelj Goran Gračanin, provodila 33 edukativna programa, kroz koje je prošlo 9.613 djece. U 2019. godini posebna je pažnja posvećena programima posvećenima potencijalno darovitoj djeci, a izrađen je i Strateški plan za razdoblje 2019.-2022.

Najveći dio rada Dječjeg doma Tić odnosi se na usluge savjetovanja. Socijalna usluga savjetovanja pruža se djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeci i mladima koji imaju iskustvo ili su u riziku za zlostavljanje i/ili zanemarivanje; djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima te članovima  njihovih primarnih, udomiteljskih i posvojiteljskih obitelji. Za dolazak nije potrebna uputnica, a sve usluge su za korisnike besplatne.

Gradonačelnik Rijeke istaknuo je kako se Dječji dom Tić prvenstveno financira iz gradskog proračuna, budući da zakonom nije dozvoljeno jedinicama lokalne samouprave da budu osnivači zdravstvenih ustanova. To znači da Dječji dom Tić ne može biti ustrojen poput Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba i ostvariti i dio financiranja od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Grad Rijeka