Predsjednik Vlade Zoran Milanović, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, župan Zlatko Komadina i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel obišli su gradilište KD Vodovod i kanalizacija na kojem se gradi sustav vodoopskrbe i odvodnje, kao i ŽCGO Marišćina.
Gradilište KD Vodovod i kanalizacija
Gradilište koje je predsjednik Vlade obišao pripada grupi radova Donja Drenova – južni dio, gdje se gradi 4.240 metara kanalizacije i rekonstruira 385 metara postojećeg mješovitog kolektora i 680 metara rasteretnog kanala te gradi jedna upojna i tri rasteretne građevine. Istovremeno se rekonstruira i gradi 2.040 metara vodovodnih cjevovoda.
Projekt je zbog svoje veličine i obuhvata područja podijeljen u četiri cjeline, koje obuhvaćaju ukupno devet grupa radova u Rijeci i dvije grupe radova u Kastvu. Na području Rijeke gradi se 25 kilometra kanalizacije i 12,7 kilometra vodovoda. Ujedno će se izgraditi jedna kanalizacijska crpna stanica. Vrijednost ovih radova iznosi oko 100,5 milijuna kuna.
U Kastvu se gradi gotovo kilometar kanalizacije na području Radna zona Žegoti – Šporova jama – Jurčići i naselja Jurčići – Jurjenići te se istovremeno izvode radovi na 460 metra vodovoda. U tu svrhu investirat će se oko 3,2 milijuna kuna.
Kako je naglasio direktor KD VIK-a, Andrej Marochini, uz izvođenje radova na vodno-komunalnoj infrastrukturi ulaže se i u izradu projektne dokumentacije za daljnju dogradnju sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje. Od toga je najsloženija izrada studijsko-projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata radi osiguranja dostupnih novčanih sredstava iz fondova Europske unije, koju također sufinanciraju Hrvatske vode iz svojeg redovnog programa.
Obuhvatom i složenošću najveća studijsko-projektna dokumentacija u izradi je ona za potrebe apliciranja dogradnje sustava odvodnje aglomeracije Rijeka za financiranje iz fondova Europske unije, koja obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Ovaj razvojni zahvat procijenjene je vrijednosti veće od 1,6 milijardi kuna, što ga čini jednim od najvećih projekata u vodno-komunalnom sektoru, koji su trenutno u pripremi u državi, po Planu provedbe vodno komunalnih direktiva na području Republike Hrvatske.
Uređaj za pročišćavanje aglomeracije Rijeka trebao bi biti dovršen do kraja 2018. godine.
ŽCGO Marišćina
Koncem srpnja s pokusnim radom započeo je Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, kao prvi izgrađeni Centar u Republici Hrvatskoj.
Tijekom pokusnog rada izvođač treba dokazati ispravnost ugrađene opreme i rada postrojenja prema ugovorom predviđenim radnim uvjetima kako bi se stvorile pretpostavke za početak Probnog rada, odnosno dokazivanja ugovorenih parametara koji se tiču kvalitete proizvoda (SRF, RDF) i učinkovitosti postrojenja.
Početak Probnog rada planiran je za kraj listopada u trajanju od minimalno 2 mjeseca. Ukoliko svi pokazatelji budu zadovoljavajući, početkom godine može se očekivati i služeno otvorenje Centra.
Od početka Pokusnog rada Centra do danas, na obradu je zaprimljeno više od 4000 tona miješanog komunalnog otpada, od čega je dio otpada u fazi obrade, dok je dio otpada već obrađen. Ostatni dio odložen u zatvoreni sustav kazeta na odlagalištu, tako da otpad postaje praktički nevidljiv, a neugodan miris i vizualno zagađenje postaju prošlost.
Iako je izgradnja trajala duže od planiranog, uspješno je privedena kraju realizacija prvog modernog centra za gospodarenje otpadom u skladu s nacionalnom regulativom i svim važećim europskim direktivama, koji će trajno riješiti problem zbrinjavanja otpada u Primorsko-goranskoj županiji.
Centar će pokrivati potrebe 300 tisuća stanovnika Primorsko-goranske županije, a njegovim otvaranjem stvara se i preduvjet saniranja i konačnog zatvaranja svih odlagališta na području županije.
Sustav integralnog gospodarenja komunalnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, čiji je središnji dio ŽCGO Marišćina, podrazumijeva i izgradnju pet pretovarnih stanica na Cresu, Krku, Rabu, u Novom Vinodolskom i Delnicama koje će omogućiti još kvalitetnije gospodarenje otpadom.
Vrijednost centra je 277 milijuna kuna. Sufinanciran je sa 71% sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja će upravljati centrom.
