Županijski vijećnici s Krka traže hitno rješavanje prometnih gužvi: “Krčani više nemaju strpljenja čekati”

Županijski vijećnici s otoka Krka – Darijo Vasilić (PGS), Nedo Pinezić (Unija Kvarnera) i Tonči Hrabrić (HSP) – održali su u četvrtak u Maloj vijećnici zajedničku konferenciju za novinare kako bi, nakon završetka turističke sezone, ukazali na potrebu hitnog rješavanja problema prometnih gužvi na otoku.

Vijećnici su predložili konkretne korake i uputili apel nadležnim tijelima da čim prije zajednički sjednu za stol i započnu rješavanje problema koji nadilazi okvire samog otoka, s ciljem da već idućeg ljeta situacija na otočkim cestama bude bolja.

Iako dolaze iz različitih političkih stranaka, istaknuli su da su uvijek jedinstveni kada je riječ o interesima otoka i njegovih stanovnika te da u svojim nastojanjima imaju podršku svih načelnika.

Podršku vijećnicima pružile su i predsjednica Gradskog vijeća Iva Tabar te direktorica Turističke zajednice otoka Krka Majda Šale.

Krčke ceste i most – najopterećenije prometnice u državi

U špici sezone Krčkim mostom i državnom cestom D102 (Krčki most – Baška) dnevno prođe više od 35.000 vozila. Ključne otočke prometnice – spomenuta državne ceste D102 i D104 (Šepić – Valbiska) – postaju tada najopterećenije prometnice u Hrvatskoj, prometnije čak i od autoceste Zagreb – Split.

U to vrijeme na otoku dnevno boravi oko 150.000 ljudi, dok se u tranzitu prema i s ostalih kvarnerskih otoka krčkim prometnicama kreće oko 5.500 vozila s približno 13.000 putnika. Na trajektnoj liniji Valbiska – Merag godišnje se preveze oko pola milijuna vozila, od čega dvije trećine tijekom ljeta.

Prema godišnjem prosjeku, Krčki most dnevno prelazi oko 13.000 vozila, a u vrhuncu sezone i do 30.000. Dodatno opterećenje predstavljaju teretna vozila koja svakodnevno opskrbljuju sve kvarnerske otoke, a da bi do njih došli, moraju ići preko krka.

Kritične točke

Zastoji se najčešće stvaraju na kružnom toku Šmrika, gdje neadekvatno prometno rješenje za Crikvenicu i Krk uzrokuje najduže kolone u Hrvatskoj, koje vikendom dosežu i do 20 kilometara. Problematičan je i rotor u Omišlju, gdje nije osigurano prvenstvo prolaza državne ceste u odnosu na lokalnu, što također pridonosi zastoju.

Križanje Šepić još je jedna od točaka zastoja, dok su križanja Nenadić, Vela Ravnica i Skrbčići – Pinezići izuzetno opasna za uključivanje u promet. Spomenute državne ceste nemaju izgrađene biciklističke staze (izuzev dionice Šepić – Punat), što povećava nesigurnost svih sudionika i dodatno usporava promet.

Dodatni izazovi su divljač i stoka koja izlijeće na cestu, kao i premali broj policijskih službenika i medicinskog osoblja tijekom sezone.

Prijedlozi za poboljšanje prometa na Krku

Iako je u planu izgradnja novog mosta i istočne brze ceste, vijećnici ističu da se na to ne može čekati. Predlažu stoga mjere koje se mogu provesti u kraćem roku:

• uvođenje alternativnih pravaca, uključujući pomorske linije,
• edukaciju vozača,
• kontrola prometa,
• povećanje broja policajaca i medicinskog osoblja
• sanaciju kritičnih prometnih točaka na otoku i na prilazu Krčkom mostu

„Nemamo vremena čekati. Razgovarali smo s predstavnicima Hrvatskih cesta i inzistirali na hitnim poboljšanjima koja će utjecati na protočnost – rješavanje rotora Šmrika, rekonstrukciju rotora Omišalj i Maršić te izgradnju budućeg rotora Šepić. Rješenja postoje, samo ih treba provesti“, poručio je gradonačelnik Darijo Vasilić.

Hrabrić je ukazao na to da Hrvatska vrlo slabo koristi more kao medij, a ima izuzetan potencijal. “Ljetne brzobrodske linije između otoka i kopna i otoka pridonijele bi rasterećenju cestovnog prometa”, istaknuo je.

Dodao je i važnost edukacije stranih vozača koji nisu naviknuti na otočne ceste, kao i mladih koji sve češće sudjeluju u prometu na romobilima.

Nedo Pinezić ukazao je na kompleksnost problema prometa na Krku. „Infrastruktura spada u državnu nadležnost, a otok Krk zaslužuje bolji pristup jer ostvaruje šest posto ukupnog turističkog prometa Hrvatske. Krk je most prema svim kvarnerskim otocima – dnevno njime prolazi ogroman broj putnika i teretnih vozila, a magistrala odavno nema dovoljan kapacitet“, rekao je Pinezić te dodao kako su krčki vijećnici na Županijskoj skupštini zatražili osnivanje županijskog povjerenstva koje bi koordiniralo aktivnosti između države, županije i jedinica lokalne samouprave kako bi se krenulo u rješavanje problema prometa koji nisu samo gužve već i nedostatak kadra.

„Krk u sezoni na 150.000 ljudi ima samo dva vozila hitne pomoći i deset puta manje policijskih službenika nego Rijeka. Žurne službe često ne mogu pravovremeno reagirati, a zlatni sat je teško ostvariv i u najboljim uvjetima, a kamoli u gužvama“, upozorio je.

Kao jedno od rješenja predložio je program stambenog zbrinjavanja deficitarnih kadrova, posebice medicinskog i policijskog osoblja.

„Jedinice lokalne samouprave i Primorsko – goranska županija mogu zajednički pokrenuti program stambenog zbrinjavanja deficitarnih kadrova u medicinskoj struci. Na isti način zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova moglo bi se pokrenuti stambeno zbrinjavanje policijskih službenica i službenika na otoku. Mi na otoku ne možemo utjecati na plaće koje bi zbog viših troškova života trebale biti kod nas više nego na nekim drugim područjima Republike Hrvatske ali možemo kroz besplatno stanovanje pridonijeti većoj vrijednosti tih plaća”, dodao je.

“Rješenja trebamo jučer”

“Ne smijemo biti taoci kašnjenja najavljenih projekata i čekati izgradnju tzv. krčkog ipsilona i dionice autoceste Šmrika-Žuta Lokva, a kako bi se popravila prometna situacija. Nama rješenja trebaju jučer, a ne za deset godina”, upozorio je Pinezić.

“Krčani više nemaju strpljenja čekati nova rješenja. Krčki ipsilon, nova istočna cesta, novi most, dobra su rješenja, ali su predaleko. Moramo hitno povećati protočnost državne ceste, omogućiti prioritetni promet kroz sve kružne tokove na otoku automobilima koji su na državnoj cesti i koji izlaze s otoka te konačno riješiti rotor Šmrika na kojem se stvaraju velike gužve”, zaključio je gradonačelnik Vasilić.

Stalno odgađanje saniranja prometnih čepova zbog planirane izgradnje novih prometnica nije prihvatljivo, zaključuju vijećnici te upozoravaju da prometni problemi rastu iz godine u godinu i prijete potpunim kolapsom. Struka, kažu, sigurno može ponuditi rješenja koja nisu preskupa ni prezahtjevna.