U fokusu sjednice Županijske skupštine PGŽ teme INA i Platak

Na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održanoj u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci prva točka dnevnog reda pod nazivom Informacija o zagađenju mora, zraka i povećanoj buci iz postrojenja INA Rafinerija nafte Rijeka – lokalitet Urinj jednoglasno je usvojena od županijskih vijećnika uz kritiku INI što se nije odazvala pozivu na Skupštinu. Kritiku je uputila većina vijećnika na čelu s predsjednikom Županijske skupštine Markom Borasom Mandićem i saborskim zastupnikom Marinom Miletićem koji je također uzeo učešće u raspravi.

Prezentaciju o onečišćenju mora na Urinju pripremio je vijećnik Josip Katalinić koji je predložio niz zaključaka usmjerenim na rješavanje onečišćenja, među kojima i osnivanje radne skupine koja će na kvartalnoj bazi pratiti sve aktivnosti oko INA Rafinerije nafte Rijeka – lokalitet Urinj te slijedeće dvije godine polugodišnje izvještavati Županijsku skupštinu o napretku situacije sa zagađenjem. Predloženo je da radna skupina bude sastavljena od predstavnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze i Odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije, Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC), predstavnika civilnog društva – mještana s područja Općine Kostrena, predstavnika Općine Kostrena te predstavnika INA Rafinerija nafte Rijeka – lokalitet Urinj. Predlaže se da se u radnu skupinu uključe i drugi nezavisni stručnjaci iz područja za koje se ocijeni da je opravdan interes, primjerice, iz područja geologije, geofizičkih istraživanja, mineralogije, petrologije, geotehnike, kako bi se sa stajališta struke mogle meritorno razmotriti aktivnosti i eventualna daljnja događanja zagađenja na području Kostrene.

Također, predložena je izrada stručne revizije sustava monitoringa onečišćenja i to sa stanovišta tehnologije i sa stanovišta topologije, koja će predložiti potrebne mjere ublažavanja štetnog utjecaja postrojenja.

U raspravi koja je uslijedila, zaključeno je da se radi o problemu koji se ne tiče samo Općine Kostrene, već cijele države.
Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako je država sada na potezu podsjetivši kako je točka na kojoj se raspravljalo o onečišćenju na sjednici u listopadu inicirana od resornih upravnih odjela Primorsko-goranske županije.
„Kucate na otvorena vrata, ali mislim da država mora reagirati po službenoj dužnosti. Nadam se da će ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković održati svoje obećanje i doći da razgovaramo o okolišnoj dozvoli za INA-u i drugim važnim temama. Ono što je definitivno jasno da vlasnik mora brinuti o svojoj imovini, a vlasnik je, uz MOL i Republika Hrvatska. Ovdje imamo aspurdnu situaciju da država zagađuje državu”, zaključio je župan Komadina.

Resorni pročelnik Sanjin Vranković je u svom obraćanju istaknuo osnivanje Županijskog operativnog centra koji prati onečišćenja mora i redovno razmatra pitanje zagađenja te je proslijedio prijave Državnom odvjetništvu i Policijskoj upravi koja provodi operativne radnje. „U više navrata smo od resornog ministarstva tražili da se preispita okolišna dozvola i da se INA-i naloži sanacijski program koji onda ima i akcijski plan u kojem se definiraju jasno rokovi kada se koji dokument mora napraviti i što se mora sanirati. Mi smo održali sastanak s ministricom Vučković na kojem je zaključeno da će biti organiziran sastanak na kojem će biti prisutni svi ključni dionici, no nije održan. Pred 15 dana smo opetovano tražili taj sastanak”, rekao je Vranković.
Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić pozdravio je inicijativu za organizacijom zajedničkih tematskih sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i Općinskog vijeća Općine Kostrena s ciljem upoznavanja javnosti o poduzetim mjerama sanacije od strane INA d.d. i provedbi mjera. Naglasio je kako je i Općina svim nadležnim institucijama podnijela sve konkretne prijave i da bi prije svega trebalo vršiti pritiske na nadležne institucije da počnu koristiti sve instrumente. Načelnik je dodao kako je Općina isključivo prema onečišćivačima podigla cijenu komunalne naknade.

Kao drugu točku dnevnog reda, vijećnik Leonardo Pavela predstavio je svoje Izvješće o stanju, realiziranim aktivnostima GSC-a i planovima za sportsko-rekreacijski centar Platak i Goranski sportski centar d.o.o. pri čemu je izrazio nezadovoljstvo s određenim segmentima poslovanja te ujedno istaknuo prijedloge za poboljšanja, kao i prijedlog da direktor GSC-a podnese izvješća o dosadašnjima aktivnostima s čime se većina vijećnika složila.

Načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić istaknula je kako Platak zaslužuje status strateški važnog projekta za Republiku Hrvatsku naglasivši značaj ulaganja Primorsko-goranske županije nakon čega su vidno poboljšani uvjeti rada i infrastrukture s čime se složio i potpredsjednik Županijske skupštine Željko Lambaša. Iznos od 20 milijuna eura uložen je u izgradnju parkinga, ceste kao i žičare, dok je Općina Čavle uložila 625 tisuća eura. Gradonačelnica Katarina Mihelčić smatra da je vrijeme da se Delnice prepoznaju kao Centar za bazične pripreme sportaša upravo zbog dolaska brojnih sportaša uključujući rukometaše, odbojkaše, nogomataše, hrvačke saveze, nacionalne i inozemne hokejaške saveze pri čemu je istaknula dobru suradnju s Goranskim sportskim centrom.

Direktor GSC Ivan Stojanović istaknuo je kako ovogodišnji rezultati, u usporedbi s prošlom sezonom, imaju bolje pokazatelje navodeći broj prodanih karata, Platak je do sada posjetilo 40 tisuća posjetitelja što je povećanje od 30 %, istaknuvši da će učiniti sve u cilju da se sezona održi što duže. Osvrnuo se i na oštećenje akumulacijskog jezera za koje se planira i skora sanacija, kao i na ulaganja Turističke zajednice Kvarnera u promociju Platka u iznosu od 300 tisuća eura u posljednjih nekoliko godina te važne manifestacije poput Ski Bike natjecanja, Snowboard Sessiona i Sva lica Platka zaključivši kako je potencijal Platka i sportskih objekata kojima upravlja GSC u Delnicama, iznimno velik.
Vijećnica Morena Lekan predložila je da se napravi plan za razvoj ljetnog i zimskog turizma, u skladu s time potpredsjednik Lambaša ustanovio je da Platak treba gledati kroz cijelu sezonu dok je vijećnik Davor Štimac pohvalio inicijativu vijećnika Pavele kao i pokrenutu inicijativu izgradnje nove staze oko jezera za skijaško trčanje.

Zamjenica Marina Medarić i pročelnica Sonja Šišić također su istaknule dobru suradnju s direktorom Goranskog sportskog centra dok je župan Zlatko Komadina prisutne prisjetio na same početke ulaganja u područje Platka kada su odlučili da ono bude nešto što će biti na korist i ponos svim građanima i djeci za rekreaciju i bavljenje sportom što je rezultiralo osnivanjem trgovačkog društva koje će voditi poslove. Osvrnuo se i na Centar bazičnih priprema u Delnicama pri čemu je istaknuo nedostatak smještajnih kapaciteta i tekuće vode koja se treba dovesti na Platak.

U nastavku sjednice usvojen je Plan razvoja sustava cililne zaštite na području PGŽ za 2025. Resorna pročelnica Ermina Durajreferirala se na izjavu vijećnika Popova kako je riječ o premalom iznosu od 18.800 eura, pojasnivši da sustav civilne zaštite Primorsko-goranska županija kontinuirano financira, ove godine s 1.200.000,000 eura, dok navedeni iznos za Specijalističku postrojbu civilne zaštite koji njima predstavlja dodatna sredstva. Istaknula je da se sustavu civilne zaštite PGŽ pomaže na različite načine, posebno u vidu nabave opreme te pozvala sve vijećnike da posjete skladište Specijalističke postrojbe na Grobniku zaključivši kako cijeli sustav jako dobro funkcionira.

U nastavku Sjednice usvojen je Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika zastupljenih u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije za prva dva tromjesečja u 2025. godini te Prijedlog odluke o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina u Primorsko-goranskoj županiji.

Usvojen je Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja minimalnog financijskog standarda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva u 2025. godini u iznosu 9.056.910 eura pri čemu je raspoređeno za osnovno školstvo 4.171.846,00 te srednje škole i učeničke domove 4.885.064,00 eura. Kroz decentralizirane funkcije Županija financira škole i učeničke domove: 32 osnovne škole, 35 područnih škola i 30 srednjih škola kojima je osnivač PGŽ i 1 srednju školu kojoj je osnivač Hrvatska salezijanska provincija (Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci) te 4 učenička doma kojima je osnivač Primorsko-goranska županija i 1 učenički dom kojem je osnivač Družba sestara Presvetog Srca Isusova (Ženski učenički dom Marije Krucifikse Kozulić). Ukupno se djelatnost odgoja i obrazovanja obavlja u 147 školskih zgrada i 37 školskih sportskih dvorana.

Do kraja sjednice koja se održala u zgradi Rektorata Sveučilišta u Rijeci sve točke dnevnog reda su usvojene.