Povežite se s nama

Vijesti

50 godina od prvog slijetanja u Zračnu luku Rijeka

Objavljeno

na

Foto: Croinfo





Zračna luka Rijeka na današnji dan, 2. svibnja 2020. godine obilježava točno 50 godina od svog prvog slijetanja zrakoplova.

“Danas Zračna luka Rijeka slavi svoj 50. rođendan! Na današnji dan prije točno 50 godina na Zračnu luku Rijeka sletio je prvi zrakoplov, Caravelle VIN, kojim je stigao tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, Josip Broz Tito i svečano otvorio aerodrom.

Nažalost trenutna situacija ne dozvoljava upriličenje slavlja ovog velikog dana za nas, ali skorašnje popuštanje mjera Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu i ponovno uspostavljanje prometa biti će nam dovoljan poklon”, poručili su ovom prilikom iz riječke zračne luke.

Portal Croinfo otkriva kako trenutna pozicija nije bila prvi izbor za lokacija gradnje zračne luke:

Svečanom početku rada pridružio se tadašnji državni čovjek broj jedan, Josip Broz Tito, spustivši se, sa suprugom Jovankom, na 2.550 metara dugu pistu, pa je njegov specijalni zrakoplov postao službeno prva letjelica koja je dotaknula bodulsku sletno-uzletnu stazu.

Zanimljivo, područje Omišlja nije bilo prvi izbor onodobnih domaćih prometnih stratega. Nakon što se zaključilo kako zrakoplovna pista na Grobničkom polju nije adekvatna gradu poput Rijeke (obližnje su planinske uzvisine činile vrlo teškim upotrebu većih i težih putničkih zrakoplova, pa je sve ostajalo na manjim letjelicama), godine 1954. krenula je inicijativa o i izgradnji nove zračne luke. Kao glavni lokacijski kandidat za nju, sve do početka 60-tih, slovio je – urinjski poluotok. Neko je vrijeme pogled padao i na područje Kastva, zbog blizine opatijske rivijere, na teren između Frlana i Sv. Križa, ali se dala prednost Urinju.

Objekt je trebao niknuti na prostoru između ulaza u Bakarski zaljev i Žurkova, sjedajući u krajolik uz naselja Perovići, Sv. Lucija, Dorčići i Dujmići, kamenit i obrastao šikarom, s ponešto travnjaka i komadićima obrađenog tla, mjestimično neprohodan. Betonska pista duga gotovo dva kilometra i široka 150 metara trebala se protegnuti duž obale, presijecajući šikaru i izravnavajući uzvisine što su se spuštale prema moru. Zgrade za djelatnike zračne luke i putnike planiralo se podići uz Žuknicu, uključujući prilazne ceste. Plan je na istoj lokaciji govorio i o izgradnji baze za hidroavione, pa bi ista zrakoplovna služba mogla obavljati poslove i za standardne i za hidroavione.

S obzirom da su tu trebali slijetati i uzlijetati veliki i teški zrakoplovi, danas je lako pretpostaviti s koliko bi zadovoljstva njihova golema tijela iznad svojih glava gledali i grmljavinu snažnih motora slušali stanovnici Kraljevice. Prvi radovi očekivani su lipnja 1960, a objekt je trebao biti u cijelosti završen početkom 1963. godine.

Trebao, jer se u priču o izboru lokacije umiješao netko iz prilično drukčijeg filma. Na samom početku 60-tih oko su na urinjski poluotok bacili riječki prerađivači crnog zlata, praveći i oni neke svoje planove, poput onog o postupnoj selidbi s dugogodišnje preradbene lokacije na Mlaki i izgradnji novih postrojenja na ulazu u Bakarski zaljev. Da je njihova bila zadnja, u međuvremenu je općepoznata činjenica. Prvi terenski radovi u vezi s izgradnjom urinjskih naftaških kolona krenuli su ožujka 1963, a zračna je luka odletjela s nesuđenog poluotoka na nedaleki otok.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Klapa Intrade u Opatiji

Fiuman Plus

Facebook

Instagram