Pet pitanja za Lorenu Bašan: Marunada Dobreć proslavila 50 godina i veliki uspjeh u zaštiti šuma maruna

Proteklog vikenda Dobreć je ugostio 50. jubilarnu Marunadu, a tim povodom razgovarali smo s predsjednicom Mjesnog odbora Dobreć, Lorenom Bašan, koja je najaslužnija za realizaciju ove Marunade, kao i manifestacija koje su održane u proteklim godinama.

Marunada ove godine slavi veliki jubilej – 50 godina. Kako vi, kao mještanka Dobreća i predsjednica MO, doživljavate značaj ove manifestacije za lokalnu zajednicu?

“Upravo u vikendu koji je za nama, proslavili smo okrugli, pedeseti rođendan naše Marunade Dobreć, a možemo reći da je tu Marunada i rođena budući da je prva organizirana na Dobreću 1973. godine. Na žalost zbog COVID-a imali smo pauzu od dvije godine, pa smo iz tog razloga njezin pedeseti rođendan proslavili ove godine. Već i sama obljetnica dovoljno govori o tradiciji koju ta manifestacija ima, a održala se toliki niz godina zahvaljujući prije svega entuzijazmu mještana, naših mama, tata, nona i nonića kojima se svima ovim putem na tome zahvaljujem. Iz tog razloga smatram da je Marunada nama važna za nastavak njegovanja običaja vezanih uz marun i mjesto gdje se mogu ponuditi različiti proizvodi od našeg poznatog lovranskog maruna.”

Kako je prošla ovogodišnja Marunada na Dobreću?

“Nastojali smo napraviti bogati program i ponudu za posjetitelje svih uzrasta koji nam dođu u Dobreć. Posebnu pažnju svake godine pridajemo našoj Mićoj Marunadi na koju nam je ove godine došao veliki broj djece, i kao posjetitelja sa svojim roditeljima, ali i djece koja su nastupala u programu svojim recitacijama i pjesmicama na našoj čakavskoj besede, te mali harmonikaši koji su izvodili naše tradicionalne melodije. Djeca su uživala u šumi maruna gdje smo za njih smo pripremili i predstavu, a posebno iznenađenje je bio Medo Edo sa kojim su se u šumi družili i igrali. Taj dječji smijeh i veselje kada su ga ugledali, najljepša je nagrada za sav trud koji uložite u pripremu i organizaciju. Isto tako bogat glazbeni program bio je kroz cijeli vikend. Kroz ponudu na štandovima želimo posjetiteljima ponuditi različite proizvode od maruna, pa su mogli kupiti i probati naš lovranski marun, kao i kolače, koktele, sladoled od maruna, palačinke s marunelom, tradicionalna jela te ostale proizvode naših lokalnih OPG-ova. Uz ovu ponudu i lijepo vrijeme koje nas je poslužilo, nadam se da su naši posjetitelji uživali i da će nam iduće godine doći ponovo.”

Pitomi kesten nije samo simbol Marunade, već i važan dio identiteta Dobreća. Koliko je u vašem djetinjstvu i odrastanju marun bio prisutan u svakodnevnom životu i običajima?

“Marun i svi ti običaji vezani uz njega su dio djetinjstva svakog od nas koji smo odrasli ovdje. U tom periodu kada se bere marun u to je uključena čitava obitelj. Kada uz to odrastete onda shvatite i važnost očuvanja maruna i svih običaja koji se vezuju uz njega, da se to prenese na mlade generacije koje će nastaviti tradiciju, kako bi se reklo – da se užanci ne zataru.”

Šume maruna danas su suočene s brojnim prijetnjama, od klimatskih promjena do bolesti i invazivnih vrsta. Koliko su stanovnici Dobreća svjesni tih izazova i na koji način se uključuju u njihovo rješavanje?

“Svatko od nas tko posjeduje šumu maruna svjestan je i problema s kojima se suočavamo i važnosti zaštite šuma. Grad Opatija u okviru Javnog poziva za dodjelu potpora poljoprivredi sufinancira sanitarnu sječu i orezivanje stabala pitomog kestena, kao podršku posjednicima šuma maruna u realizaciji sanitarne sječe. Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije osigurao je sredstva za projekt zaštite šume maruna u okviru kojega je Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog uzimao uzorke raka kore i proizveo sredstvo u obliku paste koja se nanosila na stabla maruna zaražena rakom kore kako bi se postiglo njihovo biološko izlječenje i spriječilo daljnje propadanje. Uz to, osa šiškarica koja je bila veliki problem proteklih godina, gotovo je nestala na našem području. Sve te aktivnosti s kojima se krenulo, uz vrijeme koje je marunu bilo naklonjeno ove godine i puno kiše, napokon su ove godine dale i rezultate jer je urod maruna bio iznad svih očekivanja, kakav nije bio duži niz godina unatrag. Iz tog razloga je ključan nastavak svih tih aktivnosti.”

Projekt FoRESisT donosi konkretne mjere zaštite, ali i edukaciju lokalnog stanovništva. Smatrate li da će ovakve inicijative pomoći u prijenosu znanja i motiviranju mlađih generacija da se više povežu s prirodom i tradicijom?

“Spomenuti projekt zaštite maruna dodatno je proširen kroz provedbu europskog projekta FoRESisT, kojeg također provodi Grad Opatija, a koji stavlja fokus na izradu stručnih analiza kako bi se utvrdilo postojeće stanje ekosustava te izradili lokalni akcijski planovi. U narednim mjesecima će za stanovništvo biti organizirane edukacije, prije svega za šumoposjednike i zainteresirano lokalno stanovništvo, djecu te jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna društva. Šumoposjednicima će biti prezentirane mjere kojima se unaprjeđuje zdravlje šuma maruna, između ostalih aktivnosti sječe i orezivanja koje predstavljaju najvažniju mjeru u održavanju šuma maruna. Upravo uključivanjem djece u takve edukacije, kao i u Marunadu, moguće je na njih prenijeti znanja i motivirati ih da se uključe u aktivnosti vezane uz marun i njegovu zaštitu. Edukacija i uključivanje djece i mladih u aktivnosti koje se realiziraju, jedini je način na koji možemo očuvati kako naše šume maruna tako i običaje vezane uz njih”, poručila je Bašan u razgovoru za Fiuman.