AZTN: Ponude poput onih Storma i Prosigura, ali i povezanost osoba, otvaraju određena pitanja

Nakon što je portal Fiuman.hr objavio članak o javnom natječaju za čuvanje objekta Jama Sovjak na području Viškova, u kojem je prvotno odabrana znatno jeftinija ponuda tvrtke Storm Security pa potom povučena, doznali smo kakav je stav Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u sličnim situacijama.

Podsjetimo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske sredinom ožujka 2026. raspisao je javni natječaj procijenjene vrijednosti 72.000 eura bez PDV-a. Na natječaj su pristigle dvije ponude. Storm Security iz Kastva ponudio je obavljanje posla za 51.643 eura bez PDV-a, dok je Prosigur Usluge iz Rijeke dostavio ponudu od 71.830 eura bez PDV-a.

Storm Security bio je odabran kao najpovoljniji ponuditelj, no krajem travnja odustali su od posla uz obrazloženje da zbog “drugih ugovornih obaveza” ipak nisu u mogućnosti pružiti uslugu. Nakon toga Fond je aktivirao jamstvo i kaznio tvrtku s 2.000 eura, a posao je dodijeljen drugom, znatno skupljem ponuditelju.

Dodatna pitanja otvorila je i povezanost osoba uključenih u obje tvrtke. Vlasnik Prosigur Usluga je Zrinko Vrlić, vlasnik Storm Securityja Ivan Vrlić, dok je direktor Storm Securityja Mislav Vrlić. Prema javno dostupnim podacima, osobe povezane s tvrtkama žive na adresama udaljenima svega jedan kućni broj.

Koji su sumnjivi faktori o mogućem postojanju kartela?

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u odgovoru za Fiuman.hr navodi kako ne može komentirati konkretan slučaj niti unaprijed ocjenjivati predstavljaju li određene okolnosti zabranjeni sporazum među ponuditeljima bez provedenog postupka i prikupljenih relevantnih činjenica i dokaza.

Ipak, iz njihovog odgovora proizlazi kako upravo u postupcima javne nabave prate moguće indicije narušavanja tržišnog natjecanja.

“Općenito, u postupcima javne nabave, Agencija prati moguće indicije narušavanja tržišnog natjecanja, uključujući obrasce ponašanja ponuditelja koji bi mogli upućivati na zabranjene dogovore među poduzetnicima”, naveli su iz AZTN-a.

Dodaju kako takve indicije mogu uključivati “neuobičajeno usklađeno ponašanje ponuditelja kroz više postupaka javne nabave, učestala odustajanja odabranih ponuditelja, rotaciju ponuditelja, davanje uvjeta ili cijena koje nisu prihvatljive naručitelju”.

AZTN pritom naglašava kako sama činjenica da jedan ponuditelj da nižu ponudu pa naknadno odustane “ne predstavlja sama po sebi dovoljan pokazatelj zabranjenog sporazuma”, ali dodaju kako to može biti jedna od okolnosti koja bi, zajedno s drugim elementima i eventualnim obrascima ponašanja u više postupaka, mogla biti predmet interesa Agencije.

Iz Agencije također navode kako “povezanost osoba uključenih u poslovanje različitih poduzetnika može biti jedna od okolnosti koju Agencija uzima u obzir prilikom procjene postoji li koordinirano postupanje”.

“Kartel je najteži oblik narušavanja tržišnog natjecanja”

U odgovoru za Fiuman.hr iz AZTN-a potvrđuju i kako postupke radi utvrđivanja zabranjenih sporazuma pokreću po službenoj dužnosti, dok informacije i inicijative mogu dostaviti sve pravne i fizičke osobe.

Dodaju kako su im za eventualnu procjenu i pokretanje postupka važne što detaljnije informacije i relevantni podaci vezani uz moguće obrasce ponašanja ponuditelja, povezanost poduzetnika, ponavljanja sličnih situacija kroz više postupaka javne nabave te druge okolnosti koje bi mogle upućivati na koordinirano postupanje ili narušavanje tržišnog natjecanja.

Iz Agencije navode kako se saznanja o mogućim zabranjenim sporazumima u javnoj nabavi mogu dostaviti putem elektroničke pošte za prijavu sumnji na narušavanje tržišnog natjecanja, ali i putem anonimnog alata dostupnog na službenim internetskim stranicama AZTN-a.

“Što Agencija raspolaže s više informacija i relevantnih podataka, to lakše može procijeniti postoje li osnove za pokretanje postupka”, poručili su iz AZTN-a te priložili link https://www.aztn.hr/kartel/prijava-zabranjenih-sporazuma/ za slanje prijava. Pritom se ističe da je kartel najteži oblik narušavanja tržišnog natjecanja. Po definiciji to je sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti na tržištu. U ovom slučaju čak postoji i mogućnost uključivanja u “pokajnički program”.

Reakcija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je proveo sporni natječaj, zasad se još uvijek čeka.