Prirodoslovni muzej Rijeka obilježio 80 godina javnog djelovanja: 13 zaposlenika brine o 90.000 predmeta

Kao najstariji riječki muzej, Prirodoslovni muzej Rijeka već desetljećima ima važnu ulogu u istraživanju, očuvanju i predstavljanju prirodne baštine te približavanju prirodnih znanosti građanima svih generacija.

Tijekom osam desetljeća javnog djelovanja kontinuirano je razvijao svoju stručnu, znanstvenu, muzeološku i edukativnu djelatnost, prilagođavajući se suvremenim muzeološkim i znanstvenim standardima.

Zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković čestitao je Muzeju i njegovim djelatnicima na vrijednim obljetnicama u ime Grada Rijeke i gradonačelnice Ive Rinčić, istaknuvši važnost Muzeja za grad i generacije Riječana.

„Prirodoslovni muzej jako puno toga važnoga radi za ovaj grad. Svi se sjećamo kako smo još kao djeca, kada smo u osnovnoj školi prvi put došli u Muzej, bili iznenađeni svime što ovdje postoji i što smo imali prilike vidjeti. Zbirke i eksponati koje smo tada upoznali u mnogima su od nas pobudili interes za prirodoslovlje. Mislim da je upravo to jedna od najvažnijih zadaća Muzeja, jer se taj interes s vremenom pretače u velike stvari za društvo u cjelini“, kazao je Milaković, posebno naglasivši kako iza sadržaja koje posjetitelji imaju priliku upoznati stoji velik i predan rad muzejskih djelatnika.

„Svjesni smo koliko su njihov trud, istraživanje i priprema građe neophodni kako bi sve ono što posjetitelji mogu vidjeti i doživjeti u muzejskom postavu bilo kvalitetno predstavljeno. Na tome im zahvaljujemo i želimo im još mnogo uspješnih godina rada“, poručio je Milaković.

Čestitke je uputio i zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić, istaknuvši kako je Prirodoslovni muzej važna ustanova ne samo za Rijeku, nego i za cijelu Primorsko-goransku županiju.

Naglasio je izniman doprinos njegova malog, ali predanog tima od 13 zaposlenika, koji skrbi o 29 zbirki s oko 90.000 predmeta.

Posebno je istaknuo važnost istraživačkog i edukativnog rada Muzeja u vremenu klimatskih promjena i sve većih okolišnih izazova, kao i njegovu ulogu u razvijanju svijesti mlađih generacija o važnosti očuvanja prirode.

Čestitke povodom visokih obljetnica uputio je i Darko Komšo, izaslanik ministrice kulture i medija te ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Od Lorenzove vizije do suvremenog muzeja

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka dr. sc. Željka Modrić-Surina podsjetila je kako se počeci Muzeja vežu uz 1876. godinu, kada je Joseph Roman Lorenz riječkom gradonačelniku predstavio detaljan i za ono vrijeme iznimno moderno koncipiran plan osnivanja Prirodoslovnog muzeja, koji je gradonačelnik prihvatio. Ipak, Muzej je osnovan tek 1945. godine, dva tjedna nakon oslobođenja Rijeke, a od tada djeluje u istoj zgradi i na istoj adresi. Godinu dana poslije, 1946., otvoren je za javnost, čime je započelo njegovo osam desetljeća dugo javno djelovanje.

Istaknula je ponos na generacije djelatnika koje su gradile Muzej, kao i na današnji tim od 13 zaposlenika koji, unatoč tome što je riječ o maloj regionalnoj ustanovi, ostvaruje značajne rezultate u znanstvenom istraživanju i muzejskoj djelatnosti.

Posebno je naglasila nastojanja Muzeja da bude otvoren i dostupan što široj publici te da svoje aktivnosti približi različitim skupinama posjetitelja.

„I u ovako malom muzeju dolazimo do znanstvenih spoznaja od svjetske važnosti o prirodnim pojavama i procesima. Dolazimo do novih znanstvenih otkrića, što je jedan od važnih stupova našeg djelovanja“, istaknula je ravnateljica.

Govoreći o rezultatima Muzeja, navela je kako njegove zbirke čuvaju oko 90.000 predmeta, od kojih je približno 300 izloženo u Rijeci, a još oko 600 u Brodu na Kupi. Do sada je objavljeno 909 znanstvenih radova, dok je Muzej tijekom svojega javnog djelovanja posjetilo više od 1,3 milijuna ljudi. Danas ga na obje lokacije godišnje posjeti oko 30.000 posjetitelja.

Nagrade za doprinos znanosti i muzejskoj djelatnosti

Središnji dio svečanosti bio je posvećen dodjeli nagrada i priznanja zaslužnim pojedincima. Godišnja nagrada „Joseph Roman Lorenz“ dodijeljena je doc. dr. sc. Peteru Glasnoviću, dok je Godišnja nagrada „Mario Rossi“ uručena Maji Ogrizović.

Nagrada za životno djelo „Joseph Roman Lorenz“ pripala je prof. emer. dr. sc. Čedomiru Bencu, akademiku, a Nagrada za životno djelo „Mario Rossi“ dodijeljena je Ervinu Dubroviću. Uz njih, Dječja nagrada „Argonaut“ dodijeljena je šestero djece u različitim dobnim kategorijama.

Program akademije obogatili su kratki videoisječci s impresijama posjetitelja i vanjskih suradnika, a svečanost je zaključena prigodnim domjenkom i druženjem uzvanika, djelatnika i prijatelja Muzeja.

Tri velike obljetnice Prirodoslovnog muzeja Rijeka prigoda su ne samo za osvrt na bogatu povijest i dosadašnja postignuća, nego i za isticanje važnosti njegova daljnjeg razvoja. U vremenu velikih promjena u okolišu i društvu, prirodoslovni muzeji imaju osobito važnu zadaću – čuvati znanje o prirodi, razvijati svijest o njezinoj vrijednosti i stvarati temelje za odgovorniji odnos prema svijetu koji nas okružuje.