Rijeka plus tvrdi da su 10 milijuna kuna uzeli kao kratkoročni kredit, pa im ne treba odobrenje Gradskog vijeća

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Gradska tvrtka Rijeka plus na samom koncu 2019. godine imala je problema s likvidnošću uslijed nemogućnosti naplate određenih izvršenih usluga, pa su uzeli kredit u iznosu od deset milijuna kuna.

Na objavu te vijesti nekoliko je gradskih vijećnika reagiralo te postavilo pitanje zbog čega Gradskog vijeće Grada Rijeke nije odlučivalo o tom kreditu s obzirom na to da oni moraju dati odobrenje u slučaju kreditnog zaduženja u iznosu od 7,5 milijuna kuna.

U članku 46. Statuta Grada Rijeke, naime, stoji: “Gradsko vijeće Grada Rijeke odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada Rijeke i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka iznad iznosa od 7.500.000,00.”

Nigdje se ne spominje u tom slučaju termin kratkoročnog kredita, ali upravo su to iz Rijeka plusa odlučili koristiti kao odgovor na vijećničko pitanje Vedrana Vivoda na ovu temu. “Kada je dana suglasnost Gradskog vijeća za spomenuti kredit?”, postavio je Vivoda pitanje.

Evo što je naveo gradonačelnik Vojko Obersnel u odgovoru:

“Prema informacijama koje sam dobio iz Trgovačkog društva Rijeka plus d.o.o., Uprava ovoga Društva nije postupala protivno pozitivnim propisima ili internim aktima, s obzirom da se Društvo, u odnosu na kredit iz pitanja člana Gradskoga vijeća Vedrana Vivode, nije dugoročno zaduživalo, niti je došlo do zaduženja za koja bi trebalo dodatne suglasnosti ili odobrenja.

Naime, TD Rijeka plus d.o.o zaključilo je s OTP Bankom Ugovor o okvirnom kredit po poslovnom računu. Navedeni Ugovor odnosi se na dopušteno prekoračenje po žiro – računu na iznos od 10.000.000,00 kuna, a koji se može koristiti unutar 12 mjeseci, s rokom dospijeća na dan 19. prosinca 2020. godine. Riječ je o ugovoru tzv. revolving kreditu kojim se omogućava likvidnost sredstava na žiro-računu subjekta, a koja se koriste u tom okviru prema potrebama, unutar iznosa odobrenoga kredita. Dakle, Rijeka plus je koristilo predmetni revolving kredit za dopušteno prekoračenje po žiro- računu.

Činjenica je da se, sukladno članku 90. Zakona o proračunu, pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može dugoročno zaduživati samo za investiciju uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača. Iz gore navedenoga jasno proizlazi da za kratkoročna zaduženja koja se ne odnose na realizaciju investicije nije potrebna suglasnost Gradskoga vijeća Grada Rijeke. Navedeno zaduženje bilo je kratkoročno i korišteno je za likvidnost, odnosno za prekoračenje po žiro-računu”, stoji u odgovoru na vijećničko pitanje.