Raste štednja građana u PGŽ, ovog ljeta je prešla iznos od 20 milijardi kuna

Hrvatski građani u godinu dana su povećali štednju za 11 milijardi kuna usprkos pandemiji i slabijoj turističkoj sezoni od uobičajenih, pri čemu štedni depozit na razini cijele Hrvatske iznosi 52.874 kune po stanovniku, priopćila je Hrvatska gospodarska komora 8HGK) uoči sutrašnjeg Svjetskog dana štednje.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se poziva HGK, pokazuju da su depoziti kućanstava kod kreditnih institucija u kolovozu dosegli 214,9 milijardi kuna, što je porast od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na razini cijele Hrvatske depozit po stanovniku (per capita) iznosi 52.874 kune, što je iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 48.626 kuna, s tim da se raspon kreće od 23.443 kune u Vukovarsko-srijemskoj, do 78.681 kuna u Istarskoj županiji.

Jadran, a dijelom i Zagreb, štede na račun turizma pa je zbog ovogodišnjeg podbačaja sezone došlo do nekih promjena trendova.

Naime, depoziti su na godišnjoj razini porasli u svim županijama osim u Osječko-baranjskoj, ali je kontinentalna Hrvatska rasla za 7,5 posto, a jadranska dosta skromnije, za 2,5 posto.

Ukupna vrijednost depozita u PGŽ iznosi 20,7 milijardi kuna te se radi o rastu od 5,2% u usporedbi s godinu dana ranije. To je udio od 9,6% u ukupnom depozitu u Hrvatskoj. Depozit per capita u PGŽ iznosi 73.244,80 kuna.

To, navodi se u priopćenju HGK, pokazuje da je slabija turistička godina utjecala na slabiju kumulaciju depozita u jadranskim županijama. Zanimljivo je i da su u primorju depoziti rasli slabije nego prošle godine, dok kontinentalna Hrvatska ima višu stopu rasta od prosjeka Hrvatske, što je suprotno prošlogodišnjoj situaciji.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe kako u Hrvatskoj ne postoje procjene štednje kućanstava, odnosno dijela dohotka koji se ne potroši, pa se one uglavnom izvode iz kretanja vrijednosti financijske imovine i depozita u bankama kao najveće pojedinačne komponente te imovine, javlja Hina.

“Iz tih kretanja možemo zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju jer su prema zadnjim raspoloživim podacima zadnjih godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna, odnosno gotovo pet posto od ukupnog iznosa depozita, koji su dostigli iznos od otprilike 220 milijardi kuna”, kaže Šošić.