Čuvari Kvarnerskog zaljeva: Početni koncept sanacije na Urinju nije održiv

Građanska inicijativa Čuvari Kvarnerskog zaljeva iz Kostrene izvijestila je o zaključcima 3. radne sjednice Radnog tijela za sanaciju RNR lokaliteta Urinj, na kojoj su analizirani dosadašnji zahvati, planovi za sljedeće razdoblje te predložene izmjene zakonskog okvira koje se odnose na održavanje spremnika.

U dijelu koji se odnosi na spremnike, tijekom 2025. godine pregledano je ukupno 14 spremnika. Od toga su četiri popravljena, dok su dva rekonstruirana kroz kapitalna ulaganja. U ovom trenutku jedan spremnik nalazi se u fazi popravka, a dodatna dva su u postupku rekonstrukcije. Za razdoblje od 2026. do 2030. godine planirano je ispitivanje 60 spremnika kroz operativno održavanje te rekonstrukcija devet spremnika kroz kapitalna ulaganja.

Pregledan je i kanalizacijski sustav unutar i izvan procesnog područja, i to u potpunosti, sukladno zakonskim obvezama. Unutar procesnog područja pregledano je 1.364,74 metra sustava, od čega je popravljeno 1.198 metara. Izvan procesnog područja pregledano je 3.260 metara, a sanirano 715 metara. Sanirano je i 220 okana te zamijenjena 174 poklopca.

Posebna pažnja posvećena je problemu sanacije podzemlja. Iz inicijative navode kako hidraulične brane na principu depresije ne daju očekivane rezultate jer je podzemlje, kako ističu, previše propusno. More prebrzo ulazi u bušotine, zbog čega nije moguće stvoriti podtlak potreban za učinkovito izvlačenje ugljikovodika. Kao novi pristup predlaže se presretanje vodonosnika kroz dvije paralelne linije obrane te izvođenje čak 83 nove bušotine. Iz inicijative poručuju da to, prema njihovom tumačenju, pokazuje kako početni koncept nije bio održiv, na što su, kako navode, upozorili još prije tri mjeseca, pozivajući se na sličan projekt na Sardiniji. Očekuju rezultate dodatnih ispitivanja u sljedeća tri mjeseca te kvalitetnije i dugoročno rješenje.

Građanska inicijativa naglašava da je, bez obzira na ubrzane preglede i sanacije spremnika, pokrenula izmjene Zakona i Pravilnika o zapaljivim tekućinama i plinovima s ciljem uklanjanja, kako navode, uzroka problema, prvenstveno neadekvatnog održavanja postrojenja. Posebno ističu prijedlog da se obvezna inspekcija, održavanje i rekonstrukcija spremnika propišu sukladno međunarodnom standardu API 653, čime bi se, prema njihovim riječima, uveo jasno definiran, mjerljiv i međunarodno priznat sustav kontrole, uz višu razinu odgovornosti operatora.

„Ne smijemo više dopustiti da održavanje i sanacija budu prepušteni isključivo internim procjenama operatora – sustav mora imati jasnu, neovisnu i transparentnu kontrolu“, poručuju iz inicijative.

Dodaju i kako, prema njihovim riječima, INA nije bila oduševljena prijedlogom izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o zapaljivim tekućinama i plinovima.

„Sigurnost građana, zaštita okoliša i transparentnost sustava ostaju naš prioritet. Ne smijemo više dopustiti da operator sam određuje gdje, kada i kako će se provoditi održavanje i sanacija. Sustav mora imati jasna pravila, neovisni nadzor i obvezne standarde i od toga nećemo odustati“, zaključuju iz Građanske inicijative Čuvari Kvarnerskog zaljeva.