Povežite se s nama

Vijesti

HRejting: Hrvati su protiv su zabrane pobačaja, a podržavaju ulazak Finske i Švedske u NATO

Objavljeno

na







Slučaj trudnice Mirele Čavajda ponovno je aktualizirao pitanje zakonske regulative prava na prekid trudnoće. Upravo je to glavna tema našeg večerašnjeg HRejtinga. Anketa je provedena od 16. do 19. svibnja na uzorku od tisuću 400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2,62 posto, a pouzdanost istraživanja 95 posto. Rezultate je predstavila Tatjana Munižaba, javlja HRT.

Da se građane pita, bi li pobačaj u Hrvatskoj bio zabranjen?

Od naših političara zaduženih za donošenje svih zakona, pa tako i onoga o pobačaju, stalno slušamo kako je pobačaj svjetonazorsko i ideološko pitanje te da izrazito polarizira hrvatsko društvo. HRejting pokazuje da uopće nije tako. Evo potvrde u brojevima.

Da pobačaj u Hrvatskoj treba biti potpuno zabranjen, misli samo 15% (15,2%) ispitanika. Za njih čak 73% zabrana je neprihvatljiva. Oko 11% (11,2%) ispitanih je neutralno, dakle, niti se slažu niti se ne slažu, a onih koji su mišljenje željeli zadržati za sebe manje je od jedan posto (0,6%).

Budući da se stajalište o pobačaju nastoji stalno vezivati uz svjetonazor i ideologiju, uvriježeno je stajalište da su birači lijevo-liberalnih stranaka u pravilu za pobačaj, dok oni desno-konzervativnih slijede poruke čelnika stranaka da je pobačaj ubojstvo jer život počinje začećem. Anketa pokazuje da ta teza stoji za ljevicu čiji birači apsolutnom većinom odbacuju bilo kakvu zabranu.

No desnica bi se mogla iznenaditi rezultatima. Natpolovična većina birača i Mosta (69,4%) i Domovinskog pokreta (51,8%) i Hrvatskih suverenista (51,3%) protivi se potpunoj zabrani pobačaja. Ni HDZ-ovi (55,4%) birači nisu za to da im stranka vezano uz to pitanje ode više desno od centra.

Mijenja li se uopće stajalište ispitanika prema pobačaju u slučaju da su život trudnice ili plod ugroženi?

Mijenja, ali u smjeru još većeg broja protivnika zabrane. Konkretno, više od 86% (86,1%) ispitanika smatra da trudnoću treba prekinuti kada je život žene ugrožen, a manje je od 5% (4,6%) onih koji bi je nastavili pod svaku cijenu. Oko 8 i pol posto (8,6%) je neodlučnih, a manje od 1% (0,6%) ne želi reći svoje stajalište.

Utvrdi li se tijekom trudnoće da plod ima teške deformacije, za 12% (11,9%) ispitanika porođaj je i dalje jedina prihvatljiva opcija. S njima se ne slaže 70% (69,6%) ispitanih. Formirano stajalište o pobačaju u slučaju teške deformacije ploda nema 18% (17,9%) ispitanika.

Postoje li neki generalni zaključci o medicinskom prekidu trudnoće koje je iznjedrio HRejting?

Prvi i osnovni je da se pobačaj treba suzbijati edukacijom i prevencijom, a ne zabranama. To je poručilo čak 83% ispitanika. Onih koji se s njima ne slažu, manje je od 5% (4,6%), a neutralnih je ili neodlučnih oko 11 i pol.

Drugi bi zaključak naše ankete glasio: ljudsko je pravo žene da jedina odlučuje o vlastitom tijelu, pa tako i kad je o pobačaju riječ. S tim se složilo 77% (77,1%) ispitanika, a nije njih blizu 13 (12,7%). Suzdržano ih je manje od 10% (9,8%).

I na kraju, kad god politička vlast u zemlji odluči mijenjati 44 godine star važeći Zakon o pobačaju, vjersku vlast za mišljenje ne treba pitati. Barem ako je suditi prema Hrejtingu. Jer gotovo 75% (74,9%) ispitanika odgovorilo je “NE!” na pitanje treba li Crkva biti uključena u izradu novog Zakona o pobačaju. Da su konzultacije potrebne misli samo 16%, dok mišljenje nije imalo (8,5%) ili ga nije željelo reći (0,6%) oko 9% sudionika ankete.

Većina ispitanika podržava ulazak Finske i Švedske u NATO

Ruska je agresija na Ukrajinu potaknula Finsku i Švedsku na odustajanje od vojne neutralnosti. Predale su službene kandidature za ulazak u NATO. Večerašnji HRejting proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od tisuću 400 ispitanika govori o potpori građana Hrvatske tom činu. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto.

Gotovo 70 posto ispitanika podržava priključivanje Finske Sjevernoatlantskom vojnom savezu, 12 posto ne podržava, a 19 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.

Slični rezultati vrijede i za Švedsku. Uz tek malo manju potporu ulasku od 67,9 posto, dok 12,1 posto ispitanih ulazak ne podržava.

Postavljeno je i pitanje o mogućim posljedicama ulaska ovih država u NATO.

Malo više od 23 posto smatra da će to ojačati Savez. Gotovo 21 posto vidi u ovom koraku veću sigurnost Europe.

Za razliku od njih 9 posto pak strahuje od rasta nesigurnosti na Starom kontinentu. 6 i pol posto vidi rast opasnosti od nuklearnog rata.

Gotovo isto toliko ispitanika kao posljedicu navodi otvoreni vojni sukob s Rusijom.

Malo manje od 6 posto proširenje izjednačava s nepotrebnim provociranjem te države.

Manji dio strahuje i od Putinove ekonomske odmazde, a gotovo 16 posto nema odgovor.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Medvjedići u Rijeci

Fiuman Plus

Facebook

Instagram