Linšak: Javno zdravstvo mora biti prisutno i kada nema kriza

Na kraju godine, kada se zbrajaju rezultati i povlače jasne crte ispod učinjenog, javno zdravstvo dobiva poseban kontekst i težinu. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u proteklom je razdoblju istodobno obilježio važne obljetnice, provodio brojne preventivne programe i odgovarao na suvremene zdravstvene izazove koji sve snažnije oblikuju svakodnevicu građana. O aktualnim temama, dugoročnim trendovima, mentalnom zdravlju, prevenciji te ulozi Zavoda u lokalnoj zajednici razgovarali smo s ravnateljem Željkom Linšakom, koji u ovom intervjuu donosi širu sliku rada institucije, ali i jasne poruke o važnosti sustavne brige za zdravlje stanovništva.

Na kraju godine, kako biste ocijenili proteklu godinu za Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i koje biste aktivnosti ili projekte izdvojili kao najvažnije?

“Protekla godina za Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije bila je iznimno uspješna i sadržajna, koliko na simboličkoj, toliko i na operativnoj razini. Obilježavanje 125 godina organiziranog javnog zdravstva u našoj županiji ovoj godini dalo je značajnu težinu, ali i jasnu priliku da kroz konkretne aktivnosti pokažemo kako Zavod, uz duboko poštovanje dugogodišnje tradicije, ostaje suvremena i društveno odgovorna institucija. 

Tijekom godine održan je niz stručnih, edukativnih i javnozdravstvenih aktivnosti kojima smo obilježili veliki jubilej, a među kojima se ističe međunarodni javnozdravstveni kongres posvećen prof. dr. Kajetanu Blečiću. Taj je kongres, u duhu slavlja tradicije i naših prethodnika, još jednom istaknuo važnost integriranog pristupa zdravlju, povezanosti zdravlja ljudi i okoliša te snažne suradnje s lokalnom zajednicom, što su temeljne vrijednosti koje Zavod njeguje 125 godina. Ove godine obilježili smo i 20 godina provedbe programa “Trening životnih vještina” te 20 godina rada Centara za mlade – savjetovališta otvorenih vrata, koji već dva desetljeća kontinuirano doprinose jačanju mentalnog zdravlja i osobnih kompetencija budućih generacija. 

Posebno smo ponosni i na Školu nepušenja koju smo pokrenuli u 2025. godini te koja je već u svojoj prvoj godini djelovanja pokazala vrlo ohrabrujuće rezultate i potvrdila koliko su stručno vođeni, sustavni i dugoročno praćeni preventivni programi važni u smanjenju štetnih navika i javnozdravstvenog opterećenja. 

Iako je 2025. godina donijela mnogo razloga za ponos i slavlje, ona ujedno predstavlja i poticaj za daljnji razvoj. Ostvareni rezultati služe nam kao nit vodilja da nastavimo raditi još predanije, snažnije i ambicioznije, odgovarajući na nove javnozdravstvene izazove s istom razinom stručnosti, odgovornosti i posvećenosti. Naš je zadatak nastaviti graditi povjerenje građana, unaprjeđivati programe prevencije i zaštite zdravlja te, oslanjajući se na bogato nasljeđe Zavoda, stvarati još kvalitetnije i zdravije okruženje za generacije koje dolaze.”

Javno zdravstvo često je u fokusu tek kada se pojave krize. Koji su danas najveći izazovi sustava javnog zdravstva u Primorsko-goranskoj županiji, neovisno o izvanrednim situacijama?

“Iako javno zdravstvo dobiva najveću pažnju javnosti tek u kriznim situacijama, njegov stvarni značaj očituje se upravo u svakodnevnom, sustavnom djelovanju i prevenciji. Danas se u Primorsko-goranskoj županiji suočavamo  nizom dugoročnih izazova koji nisu uvjetovani, a njihovo prepoznavanje i pravovremeno suočavanje s njima ključno je za očuvanje zdravlja stanovništva. 

Među najvažnijima izazovima nalazi se porast kroničnih nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i kroničnih respiratornih stanja koji dugoročno opterećuju zdravstveni sustav i utječu na kvalitetu života građana. Usporedno s time, mentalno zdravlje djece, adolescenata i mladih postaje sve veći izazov. Zabilježen je porast depresije, anksioznosti, osjećaja nesigurnosti, a sve više mladih također doživljava i burnout kao posljedicu akademskog, društvenog i obiteljskog pritiska. 

Uz društvene izazove, javno zdravstvo mora se nositi i s utjecajem klimatskih promjena koje direktno ugrožavaju zdravlje zajednice. 

Sve navedeno jasno pokazuje kako javno zdravstvo mora biti proaktivno, sustavno i interdisciplinarno te kako mora kombinirati preventivne, edukativne i analitičke aktivnosti u svrhu pravovremenog prepoznavanja rizika i djelovanja. Samo takvim pristupom moguće je dugoročno očuvati zdravlje građana i smanjiti negativne učinke kroničnih bolesti, mentalnog opterećenja i okolišnih izazova.”

Prevencija je jedan od ključnih stupova rada Zavoda. U kojim područjima vidite najveći prostor za poboljšanje svijesti i ponašanja građana kada je riječ o očuvanju zdravlja?

“Prevencija je temelj svakog učinkovitog javnozdravstvenog sustava, ali i područje u kojem je nužan dugotrajan i dosljedan rad. Najveći prostor za napredak postoji u promicanju zdravih životnih navika, posebice u području prehrambenih navika, redovite tjelesne aktivnosti te smanjenja ovisnosti, kao što je to ovisnost o pušenju. Prostor za napredak postoji i u jačanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja svih dobnih skupina i ravnoteže između poslovnog i privatnog života. 

Promjena životnog stila nije isključivo pitanje informiranosti, već i dostupnosti podrške, razumijevanja šireg društvenog konteksta te stvaranja zdravog okruženja koje potiče zdrave životne izbore. Zavod već 125 godina nastoji stvarati zdravo okruženje te nastoji biti podrška pri stvaranju zdravih životnih navika programima koji kombiniraju edukaciju, savjetovanje i praktične intervencije, prilagođene svim dobnim skupinama i specifičnim potrebama zajednice, s posebnim naglaskom na prevenciju od najranije dobi.”

Mentalno zdravlje, osobito kod djece i mladih, sve se češće spominje kao ozbiljan društveni problem. Kako Zavod prati te trendove i koje programe ili aktivnosti provodi u tom segmentu?

“Mentalno zdravlje djece i mladih jedno je od najosjetljivijih i najvažnijih pitanja suvremenog društva, a Zavod mu pristupa sustavno i višedimenzionalno. Trendove pratimo kroz rezultate domaćih i stranih istraživanja, izravan rad s mladima te stalnu suradnju s obrazovnim institucijama i drugim zdravstvenim ustanovama. Također, kroz programe poput “Treninga životnih vještina”, rad Centara za mlade te kontinuiranog obilježavanja Svjetskih dana i Tjedana promičemo razvoj socijalnih i emocionalnih vještina, jačanje otportnosti i sposobnosti donošenja zdravih odluka u mladih. Uz izravan rad s mladima, značajnu pažnju posvećujemo i edukaciji roditelja, nastavnika i strulnjaka jer je mentalno zdravlje mladih odgovornost cijele zajednice.”

Kako ocjenjujete suradnju Zavoda s bolnicama, domovima zdravlja, školama i lokalnim samoupravama te koliko je ta mreža suradnje važna za učinkovito djelovanje?

“Učinkovito javno zdravstvo nezamislivo je bez snažne i funkcionalne mreže suradnje. Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ blisko surađuje s bolnicama, domovima zdravlja, školama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave te brojnim drugim institucijama i organizacijama. Ta suradnja omogućuje pravodobnu razmjenu informacija, usklađeno djelovanje i provedbu programa koji su prilagođeni stvarnim potrebama stanovništva.

Posebno je važno istaknuti ulogu lokalnih zajednica u prepoznavanju specifičnih zdravstvenih izazova i osiguravanju dostupnosti javnozdravstvenih aktivnosti na terenu. Upravo kroz partnerski odnos s lokalnim jedinicama Zavod i može djelovati preventivno, ciljano i učinkovito, čime se jača povjerenje građana i osigurava održivost javnozdravstvenih mjera.”

Javno zdravstvo sve se više oslanja na podatke, analitiku i znanstveni pristup. Koliko su istraživanja i stručno-znanstveni rad važan dio djelovanja Zavoda danas?

“U suvremenom javnom zdravstvu odluke se ne mogu donositi bez čvrstog oslonca na podatke, analitiku i znanstvene spoznaje. Istraživački i stručno-znanstveni rad sastavni su dio djelovanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, jer omogućuju razumijevanje zdravstvenih trendova, procjenu učinkovitosti provedenih programa i planiranje budućih aktivnosti.

Posebno važnu ulogu u tom procesu imaju naši laboratorijski kapaciteti, koji predstavljaju temelj pouzdanog javnozdravstvenog nadzora. Kao javnozdravstvena ustanova kontinuirano ulažemo u suvremenu laboratorijsku opremu, unaprjeđenje metodologija i stručno usavršavanje djelatnika, svjesni da kvaliteta laboratorijskih rezultata izravno utječe na kvalitetu zdravstvenih odluka. U tom je kontekstu značajan iskorak ostvaren u lipnju 2025. godine, kada je Odjel za kliničku mikrobiologiju uspješno akreditirao odabrana ispitivanja iz područja kliničke mikrobiologije.

Osim kroz znanstvene i stručne projekte, Zavod svoj redoviti doprinos znanosti i javnom zdravlju ostvaruje i putem izdavačke djelatnosti kroz Narodni zdravstveni list koji ima važnu ulogu u informiranju i educiranju javnosti, podizanju zdravstvene kulture te promicanju zdravlja u široj populaciji. Kroz popularno-znanstveni i stručno utemeljen pristup, ovaj časopis predstavlja most između znanosti, struke i građana, čime dodatno potvrđuje ulogu Zavoda ne samo kao zdravstvene ustanove, već i kao aktivnog nositelja znanja i javnozdravstvene pismenosti u zajednici.

Zavod kontinuirano prati zdravstvene pokazatelje, provodi analize i sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Takav pristup osigurava da su naše intervencije utemeljene na dokazima te da se javnozdravstvene politike prilagođavaju stvarnim potrebama stanovništva, a ne kratkoročnim procjenama ili pojedinačnim interesima.”

Za kraj, s kakvim izazovima i prioritetima Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ ulazi u novu godinu i koju biste poruku uputili građanima kada je riječ o brizi za vlastito zdravlje

“U novu godinu Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ulazi svjestan složenosti i širine izazova koji stoje pred nama, ali i s jasnom vizijom i prioritetima. Naša je temeljna zadaća kontinuirano jačati zdravlje stanovništva kroz multidisciplinarni i intersektorski pristup, koji uključuje suradnju s bolnicama, domovima zdravlja, školama, lokalnim samoupravama, nevladinim organizacijama i drugim relevantnim dionicima. Samo kroz takvu povezanost i zajednički rad možemo osigurati da javnozdravstvene mjere budu sustavne, učinkovite i prilagođene stvarnim potrebama zajednice.

Prioriteti Zavoda u nadolazećoj godini uključuju daljnje unaprjeđenje prevencije kroničnih bolesti, poticanje zdravih životnih stilova i fokus na mentalno zdravlje djece, mladih i odraslih. Nastavit ćemo razvijati i širiti programe edukacije, savjetovanja i podrške, osiguravajući dostupnost stručnih resursa te stvarajući okruženje u kojem su građani osnaženi donositi informirane i odgovorne odluke o vlastitom zdravlju.

Građanima bih poručio da je zdravlje zajednička odgovornost te da ono ne proizlazi samo iz djelovanja zdravstvenog sustava, već iz svakodnevnih odluka, navika i brige koju svakako moramo ulagati u vlastiti život i okruženje. Zavod će i dalje biti pouzdan partner, pružajući stručnu podršku, informacije i preventivne programe, ali istinska snaga zdravlja leži u aktivnom sudjelovanju svakog pojedinca. Samo zajedničkim, koordiniranim i sustavnim djelovanjem možemo graditi društvo u kojem prevencija, otpornost i kvalitetan život postaju dostupni svima”, rekao je Linšak u razgovoru za Fiuman.