Lukanović spašava Kanal Ri ogromnim povećanjem novčane potpore iz županijskog proračuna

Regionalna TV postaja Kanal Ri, koja je većinski u vlasništvu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, ponovno se nalazi na rubu gašenja. Direktorica Gordana Šimić Drenik podnijela je ostavku dan uoči rasprave o Kanalu Ri na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, a tom je prilikom postalo javno poznato da zaposlenicima ponovno nije isplaćena plaća, koja je i inače iznimno niska te tek nešto iznad državnog minimalca.

Riječka gradonačelnica Iva Rinčić zasad još nije javno otkrila kakve planove ima s Kanalom Ri, koji već sada oko dvije trećine prihoda prima iz gradskog i županijskog proračuna. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Grad Rijeka ponovno intervenirati s velikom financijskom injekcijom, hoće li televiziju prepustiti tržištu — što bi značilo njezino gašenje — ili će prihvatiti prijedlog župana Ivice Lukanovića, koji je, prema svemu sudeći, spreman osigurati znatno snažniju potporu iz županijskog proračuna.

Za Kanal Ri čak 55 posto novca više

Fiuman je županu Lukanoviću uputio nekoliko pitanja vezanih uz Kanal Ri te smo doznali da se u prijedlogu proračuna za 2026. godinu značajno povećava iznos koji se planira dati toj regionalnoj TV postaji. Riječ je o povećanju od čak 55 posto u odnosu na iznos koji je Kanal Ri uprihodio od PGŽ-a tijekom 2024. godine, što je zadnji javno dostupni izvještaj.

“U prijedlogu proračuna Primorsko-goranske županije za 2026. predviđeno je oko 310.000 eura za potporu Kanalu Ri. To je okvir koji će, kao i sve druge stavke, biti obrazložen na sjednici Županijske skupštine koja će se održati 4. prosinca 2025. Župan Ivica Lukanović u nekoliko je prilika već rekao da Kanal Ri PGŽ vidi kao potreban regionalni servis javnog interesa. Da bi tu ulogu doista imao, vlasnici moraju postaviti mjerljive ciljeve, urediti upravljanje i donijeti ozbiljan plan poslovanja”, navodi se u odgovoru i dodaje:

“Spremni smo preuzeti veći udio vlasništva i veću odgovornost – uključujući i djelomično preuzimanje vlasničkih udjela od Grada Rijeke”, poručio je Lukanović.

Hoće li PGŽ izdvajati više od 1,5 milijuna eura godišnje iz proračuna za Kanal Ri?

Unatoč značajnom financiranju Grada Rijeke, PGŽ-a te ostalih gradova, općina i javnih poduzeća te ustanova, pokazuje se da je to i dalje nedovoljno za stabilan rad Kanala Ri, a kamoli za kvalitetniji program koji bi privukao barem dio šire javnosti. Dobro upućeni tvrde da bi PGŽ, ako u potpunosti preuzme kontrolu nad televizijom, morao iz proračuna izdvajati višestruko veći iznos. Procjene govore o minimalno 1,5 milijuna eura godišnje iz proračuna PGŽ-a kako bi Kanal Ri napokon bio stabilniji, imao nešto bolji program i osigurao zaposlenicima pristojne i redovne plaće.

“Što se procjene od oko 1,5 milijuna eura godišnje tiče, u ovom trenutku nećemo licitirati iznosima bez detaljne analize. Potreban iznos proizaći će iz postavljenih ciljeva i jasnog poslovnog plana”, odgovorio je Lukanović.

Komentirao je i prijedlog člana Županijske skupštine PGŽ-a Lea Pavele, koji je nedavno iznio ideju da cijela redakcija Kanala Ri ubuduće bude direktno zaposlena u PGŽ-u i prima plaću iz proračuna.

“Županija neće zaposliti cijelu redakciju niti je plaćati iz proračuna. Kanal Ri i njegovi zaposlenici morat će proizvoditi kvalitetan program i dokazati svoju svrhu postojanja. Nastavit će se dijalog s Gradom Rijekom, ostalim suvlasnicima kao i preostalim općinama i gradovima i očekujemo da ćemo zajedno reorganizirati i unaprijediti Kanal Ri te ga učiniti kvalitetnom lokalnom televizijom kakvu Rijeka i PGŽ zaslužuju”, zaključio je Lukanović.

Da li bi Kanal Ri postojao i dalje da je Lukanovićeva privatna tvrtka?

Na kraju cijele priče ostaje otvoreno pitanje koje posljednjih dana sve glasnije postavljaju brojni građani. Podsjećaju kako je župan Lukanović tijekom kampanje često isticao da je uspješan poduzetnik te da će taj model rada prenijeti i PGŽ, pa se neminovno nameće dilema bi li prema Kanalu Ri postupao jednako da je riječ o njegovoj privatnoj tvrtki.

Bi li i tada godinama tolerirao neodrživo poslovanje, neisplate plaća, stalne gubitke i ovisnost o proračunskim injekcijama ili bi takvu tvrtku odavno ugasio? I još važnije, bi li jednako lako dijelio novac građana da se radi o njegovom privatnom novcu ili novcu njegove tvrtke. Upravo će odgovori na ta pitanja, kažu građani, pokazati koliko je u cijeloj ovoj priči stvarna briga za javni interes, a koliko politička odluka i želja za što većom kontrolom lokalnog medijskog prostora.