Mnogi autocestom Rijeka – Zagreb gotovo cijelo vrijeme voze lijevom trakom, HAC priznao probleme s desnom

Vozači koji redovito putuju između Rijeke i Zagreba posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju na loše stanje pojedinih dionica autoceste A6, ali i dijela A1 između Karlovca i Zagreba. Neravnine, kolotrazi i podrhtavanje vozila pri većim brzinama mnogima predstavljaju ozbiljan problem, a neki tvrde da zbog toga dio puta voze i lijevom prometnom trakom kako bi izbjegli dodatna oštećenja automobila.

Na problem je upozorio i niz vozača koji su govorili za N1, a u Hrvatskim autocestama priznaju kako na starijim i prometno opterećenijim dionicama doista dolazi do pojave kolotraga, deformacija i oštećenja habajućeg sloja kolnika, posebno u desnim trakama kojima prometuju kamioni.

Posebno se ističe autocesta A6 Bosiljevo – Rijeka. U HAC-u navode kako se trenutačno privode kraju radovi sanacije oba kolnika na dionici od Kikovice do Orehovice, u duljini od po 9,5 kilometara u svakom smjeru. Najavili su i dodatne zahvate na dionicama Ravna Gora – Oštrovica, gdje se planira cjelovita sanacija prioritetnih dijelova kolnika u oba smjera.

Uz to, HAC je potvrdio kako tijekom sljedeće tri godine planira obnovu dodatnih približno 50 kilometara kolnika upravo na autocesti A6.

Problemi nisu prisutni samo na riječkoj autocesti. Vozači upozoravaju i na stanje dijela autoceste A1 između Karlovca i Zagreba. Ondje se planira veći projekt rekonstrukcije i dogradnje na tri prometna traka, a u sklopu tog projekta najavljena je i obnova postojećeg kolnika.

Neki vozači tvrde kako zbog lošeg stanja desne prometne trake moraju znatno smanjivati brzinu.

“Automobil podrhtava čak i kada smanjim brzinu ispod 100 kilometara na sat. Nije opasno samo za vozilo, nego i za promet”, rekao je jedan vozač koji često putuje autocestama.

Drugi ističu kako ih stanje kolnika praktički tjera u lijevu prometnu traku koja je inače predviđena isključivo za pretjecanje.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vožnja lijevom trakom bez pretjecanja nije dopuštena te se vozač nakon obavljenog pretjecanja mora vratiti u desnu prometnu traku. Za kršenje tog pravila propisana je kazna od 260 eura.

Iz HAC-a objašnjavaju kako su oštećenja posljedica kombinacije više faktora: velikog opterećenja teretnim prometom, starosti kolnika, klimatskih uvjeta, smrzavanja i odmrzavanja, stanja podloge te ranijih zahvata održavanja.

Dodaju i kako se gotovo 80 posto sredstava koja se godišnje ulažu u izvanredno održavanje autocesta odnosi upravo na sanaciju kolnika.