Na natječaj se nije javio nitko, Grad Rijeka sada mijenja način izbora upravitelja za 106 zgrada

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Članica riječkog Gradskog vijeća Ivana Prica Matijaš (SDP) otvorila je pitanje upravljanja zgradama u kojima je Grad Rijeka većinski vlasnik, nakon što se na ranije provedeni gradski postupak za upravljanje tim nekretninama nije javio niti jedan upravitelj. Od gradonačelnice Ive Rinčić zatražila je odgovore o tome zašto postupak nije ponovljen, zbog čega nije imenovan prinudni upravitelj te što će biti s pričuvom koju su suvlasnici dužni plaćati.

U pisanom odgovoru gradonačelnice otkriveno je i da Grad Rijeka planira promijeniti dosadašnji način izbora upravitelja. Prema odgovoru, raniji model izbora putem javne nabave nije bio odgovarajući, a novi javni poziv trebao bi biti raspisan tijekom rujna.

Prica Matijaš: Suvlasnici ne znaju ni gdje uplaćivati pričuvu

Prica Matijaš upozorila je da je izostanak bilo kakve ponude na gradski natječaj pokazao nezainteresiranost poslovnih subjekata za upravljanje zgradama pod ponuđenim uvjetima. Podsjetila je pritom na mogućnosti koje Gradu daje Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.

„Početkom ove godine svjedočilo se činjenici da se na natječaj Grada Rijeke za upravljanje zgradama u većinskom gradskom vlasništvu, i to njih ukupno oko 150, nije javio niti jedan jedini upravitelj te da je takav ishod poražavajući jer jasno pokazuje nezainteresiranost poslovnih subjekata za suradnju s Gradom pod ponuđenim uvjetima“, navela je vijećnica.

Istaknula je i da Zakon predviđa institut prinudnog upravitelja, kao i mogućnost da izvršna vlast u konačnici na tu funkciju imenuje trgovačko društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

„Zašto Grad Rijeka nije ponovio natječaj za upravljanje predmetnim zgradama nakon što je prvi pokušaj propao? Zašto nije raspisan i javni poziv za imenovanje prinudnog upravitelja? Zašto nije iskorištena zakonska mogućnost te za prinudnog upravitelja imenovano trgovačko društvo u vlasništvu Grada Rijeke? Koliko zgrada ima gdje je Grad većinski vlasnik, a da imaju imenovanog upravitelja u mandatu?“, upitala je Prica Matijaš.

Posebno je upozorila na probleme suvlasnika koji, prema informacijama koje je dobila, ne znaju na koji način trenutačno podmirivati svoje obveze.

„Javili su mi se suvlasnici iz tih zgrada koji ne znaju gdje uplaćivati pričuvu, nekima niti ne stižu uplatnice za pričuvu. Stoga me zanima hoće li to biti retroaktivno naplaćeno ili neće jer je to zakonska obveza?“, upitala je.

Grad kontaktirao 42 upravitelja, zainteresirano ih je 12

Gradonačelnica Iva Rinčić u pisanom odgovoru navodi da je Grad proveo otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti jer je prethodni okvirni sporazum s tvrtkom Rumat istekao početkom ožujka. Budući da nije pristigla niti jedna ponuda, Grad je, navodi Rinčić, krenuo analizirati razloge izostanka interesa i moguće modele daljnjeg upravljanja.

„Na provedeni postupak nije pristigla niti jedna ponuda, stoga je Grad Rijeka pristupio analizi razloga izostanka interesa upravitelja te razmatranju daljnjih aktivnosti u skladu s odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. U tom razdoblju provodile su se konzultacije i pravna analiza mogućih modela upravljanja zgradama kako bi se odabralo rješenje koje će biti zakonito, provedivo i u interesu suvlasnika“, odgovorila je Rinčić.

Grad je u međuvremenu zgrade kratkoročno osigurao kod Euroherc osiguranja do 7. svibnja 2027. godine od osnovnih rizika, uključujući požar, oluju, udar groma, izljev vode te odgovornost za štetu prema trećim osobama. Trošak je plaćen iz gradskog proračuna, a prema odgovoru gradonačelnice naknadno će biti refundiran iz zajedničke pričuve tih zgrada.

Grad je suvlasnicima također predložio da sami zatraže ponude upravitelja i predlože rješenje, pri čemu će Grad kao većinski suvlasnik prihvatiti upravitelja kojeg podrži većina ostalih suvlasnika. Za devet zgrada suvlasnici su već dostavili prijedloge.

„Istodobno, od strane Upravnog odjela upućen je dopis/poziv i svim upraviteljima na području grada Rijeke kako bi se ispitala njihova zainteresiranost da dostave svoju ponudu za upravljanje zgradama uz napomenu kako ponuda može obuhvaćati upravljanje jednom ili više zgrada iz priloženog popisa, ovisno o njihovim interesima i kapacitetima. Od četrdeset dva upravitelja koje evidentiramo na području grada Rijeke, dvanaest upravitelja iskazalo je interes za upravljanje zgradama“, navela je gradonačelnica.

Prema dostavljenim podacima, ponuđene naknade za zgrade za koje su upravitelji iskazali konkretan interes kreću se od 0,063 do 0,15 eura po četvornom metru s PDV-om, dok bi prosječna naknada iznosila oko 0,084 eura po četvornom metru.

Rinčić: Dosadašnji način izbora upravitelja nije bio ispravan

Posebno je zanimljiv dio odgovora koji se odnosi na dosadašnji model kojim je Grad birao upravitelje. Rinčić navodi da izbor putem javne nabave u ovom slučaju nije bio ispravan.

„Dosadašnji način odabira nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave male vrijednosti s namjerom sklapanja Okvirnog sporazuma za uslugu upravljanja nekretninama u većinskom vlasništvu Grada Rijeke, nije bio ispravan način odabira upravitelja, jer se sam odabir provodio sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a koji u ovom konkretnom slučaju nije mogao biti primjenjiv. Način definiranja grupa zgrada koje su se nudile, nije bio sukladan Zakonu o upravljanju zgradama“, navela je Rinčić.

Zbog toga je u pripremi Odluka o načinu i uvjetima izbora upravitelja zgrade, kao i novi javni poziv koji bi trebao biti raspisan tijekom rujna.

„Dodatno, napominjem kako se upravitelj imenuje na razini pojedine zgrade, a ne u okviru skupine zgrada ili popisa zgrada. U svakoj pojedinoj zgradi, iznimno u slučajevima kada je Grad isključivi vlasnik, svi suvlasnici sudjeluju u odlučivanju. Prema tome, ne može Grad javnom nabavom isključiti ostale suvlasnike iz postupka odlučivanja“, pojasnila je gradonačelnica.

Za zgrade u kojima je Grad jedini vlasnik, prema njezinu odgovoru, upravitelja uopće nije potrebno imenovati jer Grad njima može upravljati putem svojih upravnih odjela.

Energo zasad nema dovoljno ljudi i kapaciteta

Prica Matijaš pitala je i zašto Grad nije iskoristio mogućnost da za prinudnog upravitelja odredi vlastito trgovačko društvo. Kao konkretna opcija pojavljuje se Energo, koji jest registriran za upravljanje zgradama, ali prema odgovoru gradonačelnice trenutačno nema potrebne kapacitete.

„Gradsko komunalno društvo Energo d.o.o. koje je registrirano za poslove upravljanja zgrada, trenutačno nije operativno i tehnički ekipirano za poslove upravljanja nekretninama. Zbog tog nedostatka resursa i kapaciteta, Grad ga u ovom trenutku zakonski nije mogao imenovati prinudnim upraviteljem. Imenovanje društva Energo postat će izvedivo tek kada se unutar tvrtke kompletiraju stručne službe i tehnički kapaciteti“, odgovorila je Rinčić.

Gradska uprava, međutim, razmatra model prema kojem bi Energo najprije preuzeo upravljanje zgradama koje su u stopostotnom vlasništvu Grada, a nakon toga bi se njegovo poslovanje postupno moglo proširiti i na zgrade u kojima je Grad većinski suvlasnik.

Grad većinski suvlasnik u 106 zgrada, upravitelja zasad odabrala jedna

Iz odgovora gradonačelnice proizlazi i konkretan broj zgrada na koje se problem odnosi. Grad Rijeka većinski je suvlasnik u ukupno 106 zgrada.

„Grad Rijeka je većinski suvlasnik u 106 zgrada od kojih je jedna zgrada uz suglasnost Grada Rijeke kao većinskog vlasnika odabrala upravitelja dok je za devet zgrada u tijeku izdavanje suglasnosti i pribavljanje potrebne dokumentacije za isto“, navodi Rinčić.

To znači da je u trenutku pisanog odgovora upravitelj odabran u jednoj od 106 zgrada u kojima je Grad većinski suvlasnik, dok bi se za dodatnih devet situacija trebala riješiti nakon završetka postupaka izdavanja suglasnosti i pribavljanja dokumentacije.

Na pitanje što će biti s pričuvom za razdoblje tijekom kojeg pojedine zgrade nemaju upravitelja, gradonačelnica je odgovorila da obveza njezina plaćanja nije nestala.

„Obveza plaćanja zajedničke pričuve proizlazi iz zakona te nije prestala činjenicom da pojedina zgrada trenutačno nema imenovanog upravitelja. Nakon uspostave upravljanja, suvlasnici će biti pravodobno obaviješteni o načinu izvršavanja obveze plaćanja pričuve te će se, sukladno zakonskim propisima i utvrđenom činjeničnom stanju, urediti način evidentiranja i naplate eventualno dospjelih obveza“, zaključila je Rinčić, dodajući da Grad nastavlja aktivnosti kako bi se upravljanje tim zgradama uspostavilo što prije.