Pitali smo Energo da pojasni produljenje kredita. Dobili smo odgovore pune općenitih formulacija

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Nakon što je Fiuman objavio da Energo planira refinancirati postojeći kredit i produljiti njegovu otplatu s 2033. godine gotovo do kraja 2041., iz riječke komunalne tvrtke stigli su odgovori na naša pitanja. Iako Uprava tvrdi da je riječ o odluci koja će poboljšati likvidnost društva i osigurati njegovu financijsku stabilnost, odgovori ostavljaju više otvorenih pitanja nego konkretnih objašnjenja.

Najvažnije među njima jest ono na koje građani imaju pravo dobiti jasan odgovor – što će oni konkretno dobiti zauzvrat za gotovo devet godina dulju otplatu kredita i nastavak gradskog jamstva vrijednog gotovo sedam milijuna eura. To ipak još uvijek moraju izglasati gradski vijećnici na sjednici u četvrtak, pa će biti zanimljivo pratiti kako će se oni postaviti prema ovoj temi i hoće li možda ipak dobiti neki konkretni primjer na koji će se način utrošiti novac koji je prema prethodnom planu trebao ići na otplatu kredita. Na kraju bi se mogle pokazati točnima sumnje da će se taj novac koristiti za podmirivanje značajno povećanog troška plaća zaposlenike, a među njima predvodi direktor Marko Križanec s godišnjom plaćom od 84.000 eura.

Odgovori puni općenitih formulacija

Na pitanje smatra li Uprava neophodnim produljiti kredit koji je prema dosadašnjem planu trebao biti otplaćen 2033. godine sve do kraja 2041., Energo ne daje izravan odgovor.

Umjesto toga navodi kako je “cilj refinanciranja smanjiti godišnje financijsko opterećenje društva i očuvati njegovu financijsku stabilnost” te da je riječ o “uobičajenoj poslovnoj praksi kojom se postojeće kreditne obveze prilagođavaju kako bi se smanjilo godišnje opterećenje otplate, uz osiguravanje stabilnog poslovanja i nastavak investiranja u energetsku infrastrukturu.”

No upravo ono što je Fiuman pitao – zašto je bilo potrebno otplatu kredita produljiti gotovo devet godina – iz odgovora nije moguće doznati.

Jednako općenit odgovor stigao je i na pitanje jesu li razmatrani drugi modeli poboljšanja likvidnosti. Iz Energa poručuju kako Uprava “redovno analizira različite mogućnosti upravljanja financijama i likvidnošću društva”, ali da je nakon razmatranja “ocijenjeno da refinanciranje postojećeg kredita, uz povoljniju dinamiku otplate i smanjenje godišnjeg financijskog opterećenja, predstavlja optimalno rješenje za daljnje stabilno poslovanje društva.”

Koje su konkretne alternative razmatrane i zbog čega su od njih odustali, iz odgovora nije moguće zaključiti.

Kamate nije moguće jednoznačno usporediti

Energo navodi kako je refinanciranje, prema trenutačnim kamatnim uvjetima, povoljnije od nastavka otplate postojećeg kredita.

Istodobno priznaje kako “potpuna usporedba ukupnog troška financiranja nije u cijelosti moguća” jer postojeći kredit ima promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz EURIBOR, dok bi novi imao fiksnu kamatnu stopu.

Drugim riječima, današnja računica temelji se na sadašnjoj razini kamatnih stopa, dok će stvarni trošak postojećeg kredita ovisiti o budućem kretanju EURIBOR-a, koje danas nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti. Upravo zato konačnu isplativost dvaju modela danas nije moguće jednoznačno usporediti.

Građani neće dobiti niže račune

Fiuman je Upravu Energa izravno pitao na koji će način građani Rijeke konkretno osjetiti koristi refinanciranja. Hoće li ono rezultirati nižim cijenama usluga, većim ulaganjima u toplinsku i plinsku infrastrukturu ili poboljšanjem kvalitete usluge?

Odgovor je ponovno ostao na razini općih tvrdnji.

Iz Energa navode kako “refinanciranje nije povezano s promjenom cijena usluga”, čime potvrđuju da građani zbog ove odluke neće osjetiti izravnu financijsku korist kroz niže račune.

Kao korist navode kako će korisnici “korist od toga imati kroz pouzdanu i sigurnu isporuku energenata, kvalitetno održavanje sustava te mogućnost daljnjih ulaganja u njegov razvoj.”

Međutim, unatoč izričitom pitanju, nije naveden niti jedan konkretan projekt, investicija ili razvojni zahvat koji će biti moguć upravo zahvaljujući ovom refinanciranju. Nisu navedeni rokovi, iznosi niti plan ulaganja koji bi pokazao na koji će način građani doista osjetiti koristi ove odluke.

Ključno pitanje ostalo je bez odgovora

Upravo zato ostaje otvoreno pitanje na što će se zapravo koristiti financijsko rasterećenje koje će Energo ostvariti manjim godišnjim obvezama po kreditu.

Ako će društvu svake godine ostajati više raspoloživih sredstava, logično je očekivati da Uprava jasno objasni njihovu namjenu. No takvog odgovora nema.

Umjesto konkretnih planova, Energo navodi kako će refinanciranje omogućiti “uredno izvršavanje svih poslovnih obveza i nastavak ulaganja u razvoj i održavanje energetske infrastrukture.”

Nisu navedeni novi projekti. Nisu predstavljeni planovi ulaganja. Nisu navedeni konkretni ciljevi zbog kojih je bilo potrebno otplatu kredita produljiti gotovo do kraja 2041. godine.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje na što će se zapravo koristiti sredstva koja će društvu ostati na raspolaganju zahvaljujući manjim godišnjim kreditnim obvezama. Jedna od mogućnosti svakako je pokrivanje rastućih redovnih troškova poslovanja. Posebno se to pitanje nameće u kontekstu činjenice da su troškovi za plaće zaposlenika Energa posljednjih godina među najznačajnije rastućim stavkama poslovanja društva. Uprava u svojim odgovorima nije pojasnila kako će se konkretno rasporediti sredstva koja će refinanciranjem ostati društvu na raspolaganju, pa takve dvojbe nije ni otklonila.

Javni interes i dalje nije objašnjen

Na pitanje u čemu se sastoji javni interes da Grad Rijeka ponovno jamči za kredit od gotovo sedam milijuna eura, Energo odgovara kako je riječ o “refinanciranju postojećeg kredita, a ne o novom zaduženju” te da se “postojeće jamstvo Grada Rijeke zamjenjuje novim jamstvom koje se odnosi na kredit za refinanciranje.”

Formalno gledano, takvo objašnjenje jest točno.

Međutim, ono ne daje odgovor na ono što je za građane najvažnije – kakvu će konkretnu korist imati od odluke kojom se kreditna obveza društva produljuje gotovo do 2042. godine.

Za sada je jedino sasvim jasno da će refinanciranje rasteretiti godišnje poslovanje Energa i poboljšati njegovu likvidnost. Na što će se taj dodatni financijski prostor koristiti i zašto je upravo zbog toga bilo potrebno produljiti otplatu kredita za gotovo devet godina, iz odgovora koje je dostavila Uprava i dalje nije moguće zaključiti. Čini se da bi taj novac zaista mogao otići na plaće.