Povežite se s nama

Vijesti

Radojčić Badovinac: Cjepivo protiv korone će biti efikasno, a nadam se da će što prije završiti online nastava

Objavljeno

na





Dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te na Katedri za medicinsku biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Od 1995. godine voditeljica je IVF laboratorija na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Naša sugovornica je poznata po radnom iskustvu, nastavnom i znanstvenom, iza nje su brojne nagrade i priznanja, sudjelovanja na projektima i edukaciji zajednice. U ovom razgovoru profesorica dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac govori o pandemiji, umjetnoj oplodnji koja se pri KBC – u Rijeka provodi od sredine 90 – tih prošlog stoljeća i trenutnim projektima koji se provode u okviru Odjela za biotehnologiju. Na studentskom portalu Svjetionik objavljen je razgovor s dr. sc. Radojčić Badovinac.

Koje je Vaše mišljenje o virusu SARS-CoV-2 te bolesti koju isti uzrokuje? Je li  SARS-CoV-2 tako opasan i za koga?

“SARS-CoV-2 virus koji trenutno hara Europom je promijenjen – mutiran D614G virus koji je puno zarazniji i brže se replicira za razliku od tipa virusa koji je izazivao infekcije u proljeće. Zato imamo i više zaraženih, a time i više onih na bolničkom liječenju. Na sreću, cjepiva koja su pri kraju kliničkih istraživanja, jednako su djelotvorna i na ovaj tip virusa. Težina bolesti ovisi o mnoštvu parametara: imunološkom statusu zaraženog organizma, drugim bolestima – komorbiditetima, starosti, težini,  količinom virusa kojom se neka osoba zarazi itd. Svi oni stariji sa šećernom bolesti, tlakom i povećanom tjelesnom težinom su ugroženi, ali ni mlađe osobe nisu posve zaštićene. Virus ulazi u stanice preko ACE2 receptora, prvenstveno u pluća gdje može izazvati teške upale, ali i u bubrege, testise, živčane stanice itd.. Oštećenje bubrega se dešava u 8 do 12 posto hospitaliziranih, ali još ne znamo kolike posljedice može ostaviti na druge organe. Baš zato, bez obzira na malu smrtnost, COVID-19 je ozbiljna i opasna bolest. Stručnjaci nas svakodnevno informiraju o mjerama koje moramo poštovati kako bi smanjili mogućnost zaraze virusom SARS-CoV-2, a najčešće se spominje nošenje zaštitne maske na odgovarajući način, redovita dezinfekcija ruku, držanje distance u odnosu na druge osobe, izbjegavanje okupljanja itd.”

EPIDEMIOLOŠKE MJERE – NAJBOLJA ZAŠTITA

Što Vi mislite što je najvažnije poduzeti i kako se ponašati kako bi spriječili infekciju virusom SARS-CoV-2? Hoće li se time smanjiti mogućnost zaraze osoba gripom te drugim zaraznim bolestima?

“Epidemiološke mjere su trenutno najbolja zaštita dok ne dođe cjepivo i sigurno najbolji način sprečavanja širenja infekcije. Maske i distanca ne dozvoljavaju širenje virusa aerosolom, a pranje ruku osigurava da se virus sa zaražene površine ne prenese u usta ili nos. Najopasniji za širenje bolesti su oni koji vjeruju u zavjere i misle da virus ne postoji pa se i ne pridržavaju mjera. Njih treba odvesti u KBC i pokazati im kako se ljudi na respiratoru bore za dah i za život. Druga opasnost su mladi asimptomatski ljudi koji nesvjesno šire infekciju. Osobno me smeta da nisu propisane kazne za ne poštovanje mjera. To je izgleda jedini način za naše društvo jer ako u Njemačkoj postoje kazne, u državi u kojoj se poštuju pravila i autoriteti, nama su još potrebnije. Čini mi se da nas čeka, zahvaljujući neodgovornima, potpuno „zaključavanje“ kao u ožujku. Poštovanje mjera svakako će smanjiti širenje drugih kapljičnih infekcija pa tako i gripe.”

S obzirom na to da broj zaraženih jako raste, da li u Republici Hrvatskoj možemo očekivati stvaranje kolektivnog imuniteta?

“Da bi se stvorio kolektivni imunitet trebalo bi biti makar 60 posto osoba koji su preboljeli COVID-19. U slučaju ovog virusa epidemiolozi smatraju da bi postotak trebao biti i veći od 70 posto. Ne vjerujem da je to moguće bez procjepljivanja populacije.”

CJEPIVO EFIKASNO

Što mislite o cjepivu koje bi nas trebalo zaštititi od virusa SARS-CoV-2? Hoće li cjepivo uspjeti zaustaviti širenje virusa?

“Vjerujem da će cjepivo biti efikasno. Istraživanja su pod velikom paskom znanstvenika. Virusni genom je prilično stabilan i cjepivo može biti djelotvorno.”

Život u „novom normalnom“ vrlo često nepovoljno djeluje na mentalno zdravlje ljudi, a pogađa i mlade osoba. Studenti žele živjeti „normalan“ studentski život, družiti se, sudjelovati u različitim aktivnostima, izlaziti, učiti zajedno… Sve navedeno nije u skladu s trenutnim mjerama i preporukama. Koja je Vaša poruka za studente Sveučilišta u Rijeci? Na što bi im skrenuli pozornost? Kako pomoći mladima da prežive ovo razdoblje?

“Sigurno da ova situacija djeluje na mentalno zdravlje, na odnos prema drugim bolestima i oboljelim od tumora, na nasilje u obitelji. Jedina „slamka“ je da poslije kiše dolazi sunce. Ako shvate da će svojim odgovornim ponašanjem pridonijeti da sunce prije izađe, bit će puno bolje. U epidemiologiji nema „možda“ i „vjerojatno“. Možda nisam zaražen ili zaražena i vjerojatno se ništa neće dogoditi. Ovakvo razmišljanje ne vrijedi. Uvjeravam ih da mjesec ili dva izostanka druženja i starih navika nije ništa u cjelokupnom životu. Samo je jedan test izdržljivosti u životu educiranih, kulturnih i savjesnih građana. Ne volim kada se mladima podilazi i opravdava nesavjesna ponašanja. Treba studentima reći da su oni odgovorni za buduću demokratizaciju i razvoj građanskog društva baziranog na znanstvenim činjenicama. Trebaju djelovati u svojoj okolini i u obitelji i otvoreno upozoravati nevjerne Tome. Naučili su kako doći do svih vjerodostojnih činjenica i mislim da su sposobni biti odgovorni. Njih treba mobilizirati u dobrom cilju suzbijanja epidemije. Odaziv studenata na volonterska mjesta u COVID call centru kao i na COVID odjelima, bio je više nego zadovoljavajući. Moja želja je da što prije izađu iz on line nastave.”

PREKO 1.000 POSTUPAKA UMJETNE OPLODNJE

Poznati ste kao stručnjakinja s dugogodišnjom praksom u medicinski potpomognutoj oplodnji. Da li je pandemija virusa SARS-CoV-2 imala utjecaj na broj postupaka medicinski potpomognute oplodnje? Da li su se postupci izvodili tijekom lockdowna?

“Na nivou godine će se sigurno pokazati da će biti manje postupaka. Za vrijeme lockdowna nije bilo postupaka.”

RAST NEPLODNIH PAROVA

Kako se kroz godine kretao broj parova koji su se uključili u postupak medicinski potpomognute oplodnje i što mislite – što je razlog takvom kretanju brojeva?

“Kada smo započeli s metodama pomognute oplodnje 1995. godine u KBC Rijeka bili smo druga klinika u RH i imali smo 100 do 200 postupaka godišnje. Danas imamo preko tisuću postupaka premda imamo 13 centara i poliklinika koje su uključene u MPO postupke. Krajem dvadesetog stoljeća bilo je 5 posto neplodnih parova, danas je to 12 do 15 posto. Očito da se nešto mijenja u humanoj reprodukciji. Žene planiraju porode u kasnijoj životnoj dobi zbog ekonomskih razloga, karijere ili zbog diskriminacije na poslu. Okolišni faktori djeluju na plodnost, prvenstveno u muškaraca. Fiziologija reprodukcije je vrlo osjetljiv i neefikasan proces jako ovisan o dobi, životnim navikama – pušenju, zlouporabi droga i alkohola i zagađivačima iz okoliša. Još ne znamo kako će COVID-19 utjecati na reprodukciju, odnosno hoće li prouzrokovati neplodnost ili smanjenu plodnost.”

Koji postupci medicinski potpomognute oplodnje se koriste u Rijeci te da li je donacija jajnih stanica i spermija u Republici Hrvatskoj moguća (legalna)?

“Riječki laboratorij za kliničku embriologiju opremljen je najsuvremenijim opremom i stalno se obnavlja. Mogući su svi česti postupci i metode pomognute oplodnje. Zakonski su dopuštene donacije gameta i embrija.”

NAKON STUDIJA – ISTRAŽIVAČKA KARIJERA

Postupci medicinski potpomognute oplodnje za neke su parove jedini način da postanu biološki roditelji. Koja je Vaša poruka za parove koji će se uključiti i(li) koji su već uključeni u postupke medicinski potpomognute oplodnje? Što mogu očekivati, gdje se trebaju javiti te čemu se mogu nadati?

“Moja poruka je da se jave što ranije i da su strpljivi i uporni. Prema definiciji WHO – Svjetske zdravstvene organizacije, neplodan par je onaj koji ne postigne trudnoću nakon godine dana nečuvanih spolnih odnosa. Vrijeme je presudno. Uspjeh metoda je desetak puta veći u žena do 30 godina nego u onih starijih od 40. Jako ovisi i o uzroku neplodnosti i drugim razlozima. Odabir klinike je na njima samima. Trebaju ići tamo gdje imaju povjerenja i gdje će imati najmanje stresa zbog učestalih dolazaka ili zbog materijalnih razloga.”

Uključeni ste u projekt „Strateška internacionalizacija diplomskih studija matematike i biotehnologije – OPTILIFE“. Riječ je o projektu financiranom iz Europskog socijalnog fonda (ESF) čijim izvođenjem će se omogućiti povećanje kvalitete i jačanje kapaciteta Sveučilišta u Rijeci za internacionalizaciju kroz razvoj i izvedbu prve godine novog diplomskog studija „Biotehnološka istraživanja znanosti o životu“ na Odjelu za biotehnologiju te razvoj novog modula Optimizacija i izvedbu dijela studija „Diskretna matematika i primjene“ na Odjelu za matematiku. Oba modula temeljena su na novim zahtjevima tržišta rada. Koji su ciljevi navedenog projekta te kakvo značenje isti ima za Sveučilište u Rijeci te Odjel za biotehnologiju?

“Uvidjeli smo da nakon diplomskih studija na Odjelu za biotehnologiju svake godine oko 20 posto studenata upisuje doktorski studij i nastavlja istraživačku karijeru što im je bio i motiv upisivanja našeg studija. Istraživačke karijere iz područja bioznanosti u budućnosti i kod nas, neće biti vezane samo uz sveučilište i institute već i za farmaceutsku industriju, biotehnološka istraživanja, medicinu i druge industrije.Uočili smo da studente željne istraživačke karijere treba bolje pripremiti. Ovakvih diplomskih studija gotovo i nema u EU i tek nekoliko u UK. Odjel za biotehnologiju ima izuzetne istraživačke grupe, opremu i projekte u čije se istraživanje može uključiti studente. Radi se o edukaciji baziranoj na istraživanju. Studenti kroz rad u laboratoriju stječu znanja i vještine, a tek dijelom kroz teoretsku nastavu o pisanju i managementu projekata, znanstvenih radova i administrativnih poslova vezanih uz istraživanja. To su i ciljevi projekta – temeljno obrazovanje i priprema za istraživačku karijeru u znanosti o životu. Do sada smo akreditirali novi studijski program na engleskom jeziku – jeziku znanosti, „Biotechnology for the life sciences“, upisali prvu generaciju koja je zbog COVID-19 pandemije nepotpuna. Internacionalizacija Sveučilišta i otvorenost studijskih programa cijelom svijetu je izuzetno važna. Utječe na prepoznatljivost i rangiranje sveučilišta. Time dostižemo prakse najboljih sveučilišta. Za studente znače rad u internacionalnom okružju i stjecanje novih općih vještina važnih za akademski i intelektualni razvoj. Još bi mogli nabrajati mnoge dobrobiti i djelovanja na razvoj nastavnog kadra pa do materijalnih resursa.”

PREPOZNATLJIVOST STUDIJSKOG PROGRAMA

Tko se mogao prijaviti na studij? Kakve su reakcije prijavljenih studenata? Kakva su iskustva nastavnog osoblja?

“Za vrijeme trajanja OPTILIFE projekta mogli su se javiti svi osim državljana Hrvatske. Imali smo 45 prijavljenih iz zemalja EU, Afrike i Azije. Odabrali smo 12 najboljih od kojih je tek troje došlo u Rijeku. Nastava se za početak odvija on line pa je prerano govoriti o iskustvima studenata i nastavnika.”

Koje rezultate projekta očekujete na Odjelu za biotehnologiju? Koji su planovi za budućnost?

“Osobno očekujem da će ovaj program biti snažan poticaj razvoju Odjela za biotehnologiju i prepoznatljivost na sveučilišnom i nacionalnom nivou. Studijski program je stvarno avangarda u našem visokom obrazovanju i očekujem da će u budućnosti biti jako atraktivan. Već nakon tri generacije pokazat će se da li sam u pravu, a sve ovisi o zalaganju i vrijednom radu znanstveno-nastavnih djelatnika Odjela u što izuzetno vjerujem i nemam niti malo sumnje”, rekla je dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac u razgovoru za Svjetionik.

Marketing
Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Medvjedići u Rijeci

Fiuman Plus

Facebook

Instagram