Rinčić nakon pitanja Ostrogovića otkrila da je Grad Rijeka podnio kaznenu prijavu zbog slučaja ZBIG i duga od 767 tisuća eura

Tema višegodišnjeg spora između Grada Rijeke i tvrtke ZBIG ponovno se našla na dnevnom redu Gradskog vijeća. HDZ-ov vijećnik Josip Ostrogović na posljednjoj sjednici podsjetio je na slučaj koji je godinama izazivao interes javnosti, a odnosi se na poslovne prostore na Korzu koje je ZBIG imao u zakupu od Grada Rijeke.

Ostrogović je naveo kako je Državna revizija još za vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Marka Filipovića upozoravala na nepravilnosti vezane uz poslovanje tog društva. Istaknuo je da je ZBIG, prema njegovim riječima, gradske prostore davao u podzakup drugim trgovačkim društvima te na tome ostvarivao značajnu dobit.

„Grad je dobio presudu. Zanima me je li ta priča sada gotova i na koji način će Grad pokušati naplatiti presudu koja je donesena u njegovu korist“, upitao je Ostrogović.

Odgovor je pisanim putem ovog tjedna dostavila gradonačelnica Iva Rinčić, koja je iznijela niz detalja o sudskom postupku, pokušajima naplate te novim pravnim koracima koje Grad poduzima.

Kako je navela, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske pravomoćno je presudio da ZBIG mora Gradu Rijeci isplatiti 664.745,31 euro glavnice sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od prosinca 2019. godine, kao i 102.704,28 eura sudskih troškova.

Ukupno pravomoćno potraživanje Grada iznosi 767.449,59 eura, uz dodatne kamate.

Prema obrazloženju gradonačelnice, riječ je o razlici između zakupnine koju je Grad odobrio za poslovni prostor na adresi Korzo 7, 9 i 11 te znatno viših iznosa koje je ZBIG tijekom približno sedam godina naplaćivao svojim podzakupnicima.

Iako je presuda pravomoćna, postupak još nije potpuno završen. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio je ZBIG-u podnošenje revizije u odnosu na dva konkretna pravna pitanja. Revizija je podnesena početkom travnja ove godine, a Grad Rijeka svoj je odgovor dostavio krajem svibnja.

Gradonačelnica naglašava kako sama činjenica da je revizija dopuštena ne mijenja status presude, koja i dalje ostaje pravomoćna i ovršna.

Međutim, upravo na pitanju naplate pojavljuje se najveći problem.

Prema procjeni gradskih službi i odvjetnika koji zastupaju Grad, klasična ovrha nad ZBIG-om trenutačno ne bi bila učinkovita jer društvo praktički više nema imovine iz koje bi se dug mogao naplatiti.

U odgovoru se navodi kako je račun društva zatvoren još u srpnju 2020. godine, dok je jedini poslovni udio prenesen na drugu fizičku osobu već u siječnju iste godine, svega 46 dana nakon što je Grad obavijestio društvo o raskidu ugovora o zakupu i zatražio povrat prostora.

Prema podacima koje je iznijela gradonačelnica, ZBIG godinama nema zaposlenih, nema poslovnih prihoda niti raspolaže značajnijom imovinom, što proizlazi iz financijskih izvješća predanih za razdoblje od 2020. do 2024. godine.

„Tražiti naplatu od ovakvog trgovačkog društva istovjetno je traženju namirenja od prazne pravne ljuske“, navodi se u odgovoru.

Zbog takvih okolnosti Grad Rijeka odlučio je poduzeti dodatne korake.

Rinčić je otkrila kako je Grad 11. svibnja ove godine podnio kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

Kaznena prijava, među ostalim, odnosi se na sumnju u počinjenje kaznenog djela oštećenja vjerovnika i drugih kaznenih djela protiv gospodarstva.

Grad smatra da postoje elementi koji upućuju na to da je društvo nakon nastanka obveze prema Gradu sustavno ostajalo bez imovine, čime je potencijalno onemogućeno buduće namirenje vjerovnika.

U okviru kaznenog postupka Grad Rijeka istodobno traži i naknadu štete u iznosu koji je već pravomoćno dosuđen u trgovačkom sporu.

Gradonačelnica pritom ističe kako kazneni postupak otvara mogućnost da se eventualno dođe do imovine osoba koje su, ako se to utvrdi tijekom postupka, ostvarile korist od spornih poslova s podzakupom, što nije moguće postići klasičnom ovrhom nad samim društvom ZBIG.

„Pravomoćna pobjeda u parnici nije sama po sebi naplata“, poručila je Rinčić, dodajući da Grad istodobno koristi sve raspoložive ovršne i kaznenopravne mehanizme kako bi pokušao naplatiti gotovo 770 tisuća eura potraživanja.

Prema njezinim riječima, aktivnosti na tom predmetu i dalje su u tijeku te ih osobno koordinira zajedno s nadležnim gradskim odjelom i pravnim zastupnicima Grada Rijeke.