Povežite se s nama

Mozaik

U petak se otvara izložba Davida Maljkovića “S kolekcijom”

Objavljeno

na

Foto: Karlo Čargonja



U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u četvrtak je na konferenciji za medije najavljeno otvorenje izložbe Davida Maljkovića S kolekcijom kojom će u petak 31. siječnja u 20 sati biti otvoren izložbeni ciklus programa Rijeke – Europske prijestolnice kulture. 

Kustosica izložbe Ivana Meštrov pojasnila je da je S kolekcijom kompleksan spoj i otvoren sustav koji će svoje cjelovite konture zadobiti kroz trajanje izložbe a čija će slika biti puna tek na zatvaranju. Ujedno je to i izložba u kojoj se David Maljković po prvi puta sveobuhvatno bavi jednom javnom kolekcijom koja nije direktan odraz njegovih vlastitih materijalnih, prostornih i sadržajnih istraživanja. “No niti ovdje ne izostaje autoreferencijalnosti. Naime, MMSU je okružje autorovih ranih umjetničkih početaka 1990-ih (Maljković je i rođen u Rijeci, 1973.) i potencijalno poticajan prostor za sagledavanje i reviziju autorovih pozicija nakon dvadesetak godina kontinuirane prisutnosti na međunarodnoj umjetničkoj sceni”, navodi Meštrov.

Muzej, čija se kolekcija gradi od 1948. godine, od svog je zasnivanja promijenio više lokacija i imena, da bi se 2017. smjestio na riječkoj Krešimirovoj ulici, u bivšem tvorničkom kompleksu Benčić. Skrbi nad heterogenom kolekcijom, koja nikad nije imala prostor stalnog postava, a sadržava oko 8.000 artefakata, markiranih specifičnim podnebljem i programatskim izložbenim manifestacijama poput Bijenala mladih umjetnika Jugoslavije, Bijenala mladih Mediterana ili međunarodnih izložbi crteža i modernističkih salona. 

Okosnica je izložbe prikaz dijela tih artefakata na posebno izrađenoj masivnoj polici koja se proteže 40 metara dugim izložbenim prostorom, iznad klasičnog očišta promatrača. Riječ je o autorskoj intervenciji, Maljkovićevim riječima “gesti”, kojom predmete iz muzejske zbirke tretira kao skupne panoramske fakte, a ne pojedinačne artefakte, izlažući ih nehijerarhijski i nelinearno.

No S kolekcijom je mnogo više od opisane instalacije. David Maljković naglašava da je to prije svega senzibilan proces u kojem sudjeluje niz ravnopravnih participanata. Tako prostor otvara i trima autorima mlađe generacije, koji se na različite načine dotiču njezinih tema – kolekcije i muzeja kao društvene baze i infrastrukture. 

Najvidljiviji rad u javnom prostoru onaj je umjetnice Dore Budor – monokromna intervencija kojom je fasada muzejske zgrade u potpunosti prekrivena sjajnom i gustom crvenom bojom. Ona specifično označava zgradu i sve njezine detalje ukazujući na za Muzej izvjesne scenarije (njegovo prostorno širenje na drugi kat) ali i otvarajući prostor za interakciju s prolaznicima koja se već obilato dešava. Koristeći se primjerima iz kinematografije, Budor se u radu referira na arhitektonska obilježja u filmu, pri čemu se crvena boja dovodi u vezu s filmom Crvena pustinja Michelangela Antonionija. Simptomatičan je i rečenični slijed preuzet iz navedenog filma: There’s something terrible about reality and I do not know what it is. No one will tell me. po kojem je Dora Budor nazvala intervenciju, a koji, riječima kustosice Meštrov, “kao saliven prianja izložbi, i današnjem vremenu”.

S kolekcijom ugošćava i Muzej kristalne lubanje kojega je 2019. utemeljio vizualni umjetnik i grafički dizajner, Niko Mihaljević. Muzej kristalne lubanje na primjeru Mitchell-Hedgesove kristalne lubanje, danas važne pop-kulturne reference, ulazi u pitanje muzejskog kolekcioniranja, navodi Mihaljević te pojašnjava da mu je poticaj pri gradnji Muzeja kristalne lubanje bilo zanimanje za proces tijekom kojeg se fikcija i mit transformiraju u suvremenu pop kulturu.

I umjetnica Nora Turato bavit će se pitanjem kolekcije. U korelaciji s riječkom građanskom kolekcijom Vila Ružić, Turato gradi druge načine pristupa zbirci, u dijalogu sa skrbnikom zbirke Theodorom de Canzijanijem.

Buduća izložbena događanja uključuju i radionicu sa studentima Werkplaats Typografie (zaslužnima za vizualni identitet izložbe), WHW Akademije i riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, čiji će prijevodi kolekcije i pogledi utkani u dijalog s kolekcijom postati integralnim dijelom izložbe. 

Unutar izložbe djeluje muzejski bar čiji je voditelj Damir Čargonja Čarli, nekadašnji voditelj značajnog društveno-kulturnog prostora Rijeke kroz 90-te i 2000-te, MMC-a Palacha, i danas vitalni animator riječke scene. 

Tijekom njezina trajanja u Muzeju će se desiti dvije večere/i, koje će dati na važnosti bitnim protagonistima riječke kulturno-umjetničke scene nekad i danas (Igor Rukavina, Klas Grdić, Žarko Violić, Branko Cerovac, Damir Čargonja Čarli), ljudima koji su, Maljkovićevim riječima, u njegovim formativnim godinama “činili ovaj prostor smislenim”.

“Ovo je formiranje priče o devedesetima u Rijeci”, kazao je pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar. Referirao se pritom se na početke tranzicijskih procesa u gradu iz kojih nisu bili izuzeti ni MMSU i njegova zbirka, na pogled na taj period iz vremenske distance ali i na njegovu nezavršenost. Naime, Maljkovićeva izložba skreće pozornost na činjenicu da MMSU još uvijek markira svoj prostor. “Otvaranjem brojnih razgovora, s mladim umjetnicima, studentima i sudionicima scene devedesetih, ovom pričom iniciramo katarzu u kojoj će muzej dobiti prostor za stalni postav. Na drugom katu zgrade”, najavio je Šarar.

Emina Višnić, direktorica RIJEKA 2020, kazala je da ova izložba mnogo govori o karakteru cijelog EPK programa – od njene izvrsnosti do (neočekivanog) načina na koji tretira kolekciju muzeja. Najavila je i da će MMSU u 2020. nanizati brojne izvrsne izložbe, niz u 2021. zaključiti izložbom Sanje Iveković “a taj je krug, od Davida Maljkovića do Sanje Iveković, sasvim smislen”, kazala je Višnić.

Marketing
Marketing
Marketing

Facebook video

Klapa Intrade u Opatiji

Fiuman Plus

Facebook

Instagram