U Rijeci konferencija o budućnosti Europe: Mladi i budućnost kulture

Na raspravi je bilo riječi o europskim programima potpore, suradnji institucija i umjetnika, ostavštini programa Rijeka EPK 2020. te novim kulturnim formatima.

U raspravi su sudjelovali zastupnice i zastupnici u EP-u Željana Zovko (HDZ, EPP), Romana Jerković (SDP, S&D) i Predrag Fred Matić (SDP, S&D), zatim zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić, direktorica projekta Europska prijestolnica kulture (EPK)- Rijeka 2020. Irena Kregar Šegota te studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci Sara Sušanj.

Uvodno se sudionicima obratio riječki gradonačelnik Marko Filipovi ć koji se osvrnuo na projekt EPK i istaknuo kako je on promijenio lice Rijeke, ubrzao procese koji su se već ranije počeli događati u gradu, te je zaključio da je, unatoč ograničenjima, projekt ostvario izvanredne rezultate. Nasljeđe EPK projekta je i Dječja kuća, izrasla unutar art-kvarta Benčić, jedinstveni projekt u Hrvatskoj i šire posvećen kulturni djece i mladih, gdje djeca i mladi nisu samo primatelji sadržaja, već i njegovi aktivni stvaraoci. Govoreći pak o mladima kazao je da lokalna razina vlasti konkretno može poboljšati njihov položaj kroz ciljano usmjeravanje proračunskog novca i sredstava koji stižu putem europskih projekata.

U paketu oporavka EU povećana sredstva za program Kreativna Europa

Zastupnica Željana Zovko, koja je u raspravi sudjelovala video-vezom, kazala je kako Europski parlament nizom prijedloga i inicijativa pokušava pomoći kulturnom i kreativnom sektoru. Podsjetila je tako da je jedan od alata u tome i filmska Nagrada LUX kojom Parlament promiče europsku produkciju i neovisni film. Ovogodišnji laureat je film Kolektiv rumunjskog redatelja Alexandera Nanaua. Za Nagradu se inače odabiru europski filmovi koji se bave aktualnim političkim i društvenim pitanjima i potiču raspravu o europskim vrijednostima.
„Važno je što u ovom trenutku koji je težak za filmsku i svu kulturnu industriju nastojimo usmjeriti fondove u te sektore“, zaključila je Zovko.

Zastupnik Predrag Fred Matić u video-obraćanju istaknuo je kako se Europski parlament, tijekom pregovora o novom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., snažno zalagao da kulturni i kreativni sektori, koji su ozbiljno uzdrmani krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19, dobiju primjerenu potporu. Tako je postignut dogovor da se u budućem proračunu i paketu oporavka EU-a za program Kreativna Europa osigura dodatnih 600 milijuna eura čime je korisnicima na raspolaganje ukupno stavljeno 2.2 milijarde eura.
„Povećanjem sredstava stvorena je prilika da se ostvare ciljevi kao što su promocija kulturno-jezične raznolikosti i povećanje konkurentnosti kreativnog sektora, ali i da se ponudi pomoć u rješavanju posljedica koje je ostavila pandemija“, rekao je Matić.

Nasljeđe EPK – znanja i iskustvo pojedinaca uključenih u program

Zastupnica Romana Jerković pohvalila je inicijativu Europakultura koju je tijekom pandemije pokrenuo Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj kako bi potaknuo javnu raspravu o statusu i ulozi kreativnog sektora u društvu, a osvrnula se i na rezultate projekta EPK 2020. „Bez obzira na objektivne probleme, ipak možemo biti zadovoljni. Pandemija je uzela svoj danak, skrenula EPK u smjeru u kojem nismo očekivali, ali kao građanka sam zadovoljna jer vidim dobru ostavštinu“, zaključila je Jerković. Rekla je kako je riječ o ogromnom projektu koji na europskoj kulturnoj karti nije predstavljao samo Rijeku, Kvarner ili Primorsko-goransku županiju, nego cijelu Hrvatsku.

Direktorica projekta Europska prijestolnica kulture – Rijeka 2020. Irena Kregar Šegota također je ustvrdila kako je unatoč svim izazovima EPK program uspješno proveden te da je ostavio značajno nasljeđe, ne samo kroz infrastrukturu i intervencije u prostor, nego i kroz znanja i iskustvo koje su stekli pojedinci uključeni u program. Zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić podsjetio je pak da Hrvatska iz europskog proračuna i plana oporavka u idućim godinama ima na raspolaganju 24 milijarde eura te je rekao kako je važno da se dobar dio novca usmjeri na kulturu, civilno društvo i mlade. Studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci Sara Sušanj poručila je da mladi itekako sudjeluju u kreiranju kulture, a ne samo u konzumiranju kulturnog sadržaja, te je istaknula kako je nepravedno prozivati mlade kao neaktivne i nezainteresirane.