Povežite se s nama





Posljednjih se mjesec dana na duboko i naširoko govori o cjelovitoj kurikularnoj reformi znanosti, obrazovanja i tehnologije. Optimističan sam što se tiče njene provedbe. Naime reforma se radi po uzoru na obrazovne sustave drugih zapadnih zemalja, a ogledan primjer su i naši susjedi Slovenci koji, osim što su bili vješti u postavljanju bodljikave žice, znali su napraviti i dobar obrazovni standard i mogućnosti za svoje i strane državljane koji se obrazuju u Sloveniji. Novom reformom predviđa se trajanje osnovne škole devet godina, naglasak u obrazovnom procesu biti će na usvajanju potrebnih znanja i vještina, te sposobnosti koje će učenici moći aplicirati u praksi,naglasak je i na sposobnosti poticanja kritičkog mišljenja kod učenika od strane nastavnika. U cijelom tom procesu nastavnik je moderator i njegov se posao ne svodi na prenošenje nebitnih činjenica i punjenje glava informacijama koje će učenicima biti korisne u 10 posto slučajeva.

Često su upravo nastavnici govorili kako je nastavni plan i program prenapuhan i kako se oni jednostavno ne stignu dodatno posvetiti učenicima oko određene teme, jer ih nastavni plan i program vuče dalje. Je li zbilja nastavni plan i program prenapuhan ili nastavnici ne znaju kako izvući samo potrebne informacije i potom ih uspješno i učinkovito prenijeti učenicima?

Uvesti će se i neki novi predmeti poput domaćinstva, financijske pismenosti, programiranja. U gimnazijama će u trećoj godini doći do usmjerenja putem izbornih predmeta, dakle društveno usmjerenje, prirodoslovno, biomedicinsko područje, učenici će moći odabrati usmjerenje na temelju toga čime se kasnije u životu žele baviti i koji fakultet žele upisati.

To su neke osnovne postavke reforme školstva i sve to lijepo zvuči, kažem, optimističan sam. No vidjet ćemo hoće li u praksi sve ovo gore navedeno uspjeti normalno funkcionirati.

Nešto drugo mi pada u oko, naime već dugi niz godina na području Primorsko- goranske županije i Grada Rijeke, prilično je velika potražnja za profesorima prirodnih znanosti, odnosno kemije, biologije, fizike, geografije. U pravilu stručnjaci takvih profila vrlo brzo nađu posao u struci. No, vjerovali ili ne, takvih ljudi je vrlo malo, unatoč tome što se dodjeljuju i velike stipendije studentima koji se školuju za deficitarna zanimanja.

Zar nitko ne želi prenositi znanje iz kemije, biologije, fizike i stvarati u učenicima ljubav prema prirodnim znanostima. Mnogi su mišljenja da se ovdje radi o težim studijima i da se mladi ljudi ne žele mučiti pet godina kako bi radili u prosvjeti za malu plaću. Takvi nam u prosvjeti i ne trebaju, takvi kojima je nastavnički posao samo utjeha jer se nisu uspjeli probiti u znanstvenu elitu. Trebaju nam ljudi koji su odabrali nastavničko usmjerenje jer su osjetili da je to njihov poziv, ljudi koji će svojim znanjem i vještinama znati motivirati svoje učenike. Uzimajući u obzir da se u reformi obrazovanja naglašava jačanje STEM područja, odnosno područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i da su u tim domenama i zanimanja budućnosti, pitam se tko će obrazovati i motivirati učenike ako u samom obrazovnom sustavu nemamo ljude koji su spremni prihvatiti taj izazov.

Možda bi ipak trebalo krenuti od učitelja, jer on je ključ svega. Poboljšati položaj nastavnika u našem društvu, poticati i one najbolje učenike da upišu nastavničke smjerove. Jer kurikulum je formalnost, a dobar učitelj životni uzor i inspiracija.

Marketing