Riječki 3. maj želi graditi ratne brodove za Hrvatsku mornaricu, prijavili se za dvije korvete

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Kapetan bojnog broda Andrija Ljulj sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” predstavio je u srijedu predstavnicima brodograđevne industrije dugoročne planove razvoja i projekte Hrvatske ratne mornarice (HRM), pozvavši domaće tvrtke da se uključe u njezinu modernizaciju.

Prvi i najvažniji projekt HRM-a je nabava dviju višenamjenskih korveta, čija je gradnja i opremanje predviđena u razdoblju od 2025. do 2028. godine. Ljulj je na stručnom skupu „Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru”, održanom na Tehničkom fakultetu u Rijeci, istaknuo kako je riječ o vrlo kratkom roku za tako zahtjevan projekt.

Izrazio je nadu da će planirani rok biti ispunjen, uz mogućnost manjih kašnjenja. Govoreći o trenutačnoj fazi projekta, naveo je kako je Ministarstvo obrane prikupilo informacije od 23 tvrtke iz cijelog svijeta te provelo analizu njihovih mogućnosti u odnosu na postavljene zahtjeve.

Nakon odabira potencijalnih partnera, u drugom krugu natječaja od njih će se zatražiti konačne ponude, što se očekuje uskoro, dok će završnu odluku donijeti ministar obrane.

Tri obalna ophodna broda još uvijek nedovršena

Na skupu je bilo riječi i o nedovršenom projektu obalnih ophodnih brodova. Dva su broda izgrađena, dok su preostala tri ostala nedovršena nakon financijskih problema Brodosplita.

Ljulj je pojasnio kako je došlo do poteškoća s financiranjem i poskupljenja opreme, ali je spomenuo i mogućnost da vlasnik brodogradilišta nije bio dovoljno otvoren za suradnju kojom bi se projekt ipak priveo kraju.

MORH je poduzeo pravne korake radi zaštite svojih interesa, a dok se sudski postupci ne okončaju, tri broda, čija je dovršenost oko 45 posto, neće se završavati. Prema njegovim riječima, moguće je da se gradnja nastavi u Brodosplitu, ali i u nekom drugom brodogradilištu.

Planira se nabava besposadnih sustava i novih brodova

Od prvotnog projekta gradnje broda za protuminsku borbu odustalo se te se HRM okrenuo nabavi besposadnih sustava za otkrivanje, identifikaciju i uništavanje morskih mina. Ti bi sustavi trebali biti postavljeni na brod Faust Vrančić.

Budući da je riječ o starijem brodu, razmatra se i mogućnost nabave novog plovila duljine do 60 metara.

Među projektima u početnoj fazi nalazi se i opremanje Hrvatske ratne mornarice novim desantnim jurišnim brodovima. Planirana je nabava četiri takva broda u razdoblju od 2029. do 2034. godine.

Peti projekt odnosi se na razvoj i proizvodnju pomorskih površinskih besposadnih sustava. Ljulj je istaknuo kako se paralelno razvijaju novi nastavni programi, a sljedeći korak trebala bi biti realizacija konkretnih projekata u suradnji s industrijom i znanstvenim institucijama. Pojedine tvrtke već su predstavile svoja tehnološka rješenja.

Govoreći o remontu i održavanju brodova, naveo je kako su se ti poslovi dosad uglavnom obavljali u brodogradilištima u Šibeniku i Trogiru, dok bi modernizacija HRM-a trebala otvoriti prostor za proširenje tih aktivnosti.

U raspravi je istaknuto kako domaća brodograđevna struka raspolaže potrebnim znanjem i tehnologijama za projektiranje i gradnju, ali da je potrebno ubrzati postupke koji prethode realizaciji projekata.

Riječki 3. maj želi graditi korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu

Predsjednik Uprave riječkog brodogradilišta 3. maj Roko Vuletić izjavio je kako su prilike na europskom tržištu nakon mnogo godina ponovno povoljne za brodogradnju.

Naglasio je da 3. maj raspolaže s dva navoza te da, iako trenutačno ne gradi brodove u cijelosti, više od 85 posto radnika dolazi iz lokalnog bazena. Za približno deset posto poslova kupci moraju angažirati pomoć iz inozemstva.

Vuletić je potvrdio kako se 3. maj prijavio za projekt gradnje dviju višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, iako smatra da će biti teško ostvariti planirani rok završetka do 2028. godine.

Spomenuo je i najavljenu obnovu domaće putničke flote, posebno planove Jadrolinije za uvođenje zelenih tehnologija i gradnju četiriju brodova na alternativne pogone. Riječko brodogradilište želi sudjelovati i u tim projektima, a Vuletić je upozorio kako je potrebno pravodobno planirati i odgovarajuću infrastrukturu za punjenje takvih brodova.

Istaknuo je kako u Rijeci prepoznaje pozitivnu energiju i podršku opstanku brodogradnje, od lokalnih vlasti do građana, ocijenivši grad svojevrsnom posljednjom oazom koja želi sačuvati brodogradilište. Posebno je naglasio važnost brojnih inženjerskih ureda, kooperantskih tvrtki koje posluju na svjetskom tržištu te doprinosa riječkog Tehničkog fakulteta.

U 3. maju za nekoliko mjeseci planiraju porinuće polarnog kruzera za kompaniju Scenic, a pripremaju se i projekti plutajućih gatova te manjih jahti. Istodobno traju ozbiljne pripreme za nadolazeće natječaje, rekao je Vuletić.

Na stručnom skupu predstavile su se i druge brodograđevne i projektantske tvrtke s Kvarnera, među kojima su Brodogradilište Viktor Lenac, Rheinmetall Naval Systems, AITAC i Navis Consult.