Izglasano nakon duge rasprave: Rijeka će imati najnižu stopu poreza na dohodak među velikim gradovima

Rijeka će od 1. siječnja postati veliki grad s najnižom stopom poreza na dohodak.

Gradsko vijeće Grada Rijeke većinom je glasova – 19 za i 8 protiv – prihvatilo odluku kojom se utvrđuju nove porezne stope godišnjeg poreza na dohodak: niža stopa iznosit će 20 %, a viša 25 %, s primjenom od 1. siječnja 2026. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti dosadašnje porezno opterećenje od 22 % i 32 %.

Vijećnici su većinom – 21 protiv, 3 za i 3 suzdržana – odbili amandman Kluba PGS-IDS-RI kojim se predlagalo povećanje više porezne stope na 30 %, uz zadržavanje niže na 20%.

Glasanju je prethodila opsežna i dugotrajna rasprava.

Gradonačelnica Iva Rinčić, obrazlažući prijedlog, istaknula je da se izmjenama poreznih stopa čini prvi korak prema drugačijem vođenju grada. Upozorila je da su porezne stope u Rijeci godinama među najvišima u državi, što je dovelo do negativnih trendova. „Demografski pokazatelji ukazuju na gubitak stanovnika veći od hrvatskog prosjeka, što zabrinjava i traži aktivan pristup. Druga je okolnost pad konkurentnosti i pad na ljestvici razvijenosti, s 57. na 65. mjesto u Hrvatskoj, odnosno za 8 mjesta u proteklih šest godina“, istaknula je gradonačelnica.
Procjenjuje se da će smanjenje stopa poreza na dohodak rezultirati za oko 9 milijuna eura manjim proračunskim prihodima, najavila je Rinčić, dodajući da očekuje da će taj iznos biti nadoknađen rastom plaća i zaposlenosti. „Građani očekuju od nas bolje vođenje grada s ograničenim sredstvima, pri čemu se dio novca vraća samim građanima“, rekla je.

Obrazložila je da je upravo sada vrijeme za takav prijedlog jer prihodi grada rastu, proračun bilježi višak, gospodarski pokazatelji su pozitivni te postoji prostor da se vrati dio novca građanima. „Cilj fiskalne politike nije štednja ni podmirenje gubitaka, nego ulaganja i rasterećenje građana“, poručila je.

„Želimo odaslati poruku da grad Rijeka postaje veliki grad s najnižom stopom poreza, privlačan ulagačima, te grad koji na efikasniji način raspolaže prihodima“, zaključila je Rinčić.

Ivana Prica Matijaš je u ime Kluba SDP-a najavila da će članovi toga kluba glasati protiv odluke kojom se predviđa 9 milijuna eura manji prihod u proračunu grada te 3 milijuna eura manje u proračunu Primorsko-goranske županije. „Umirovljenici od ovoga neće imati ništa, a poduzetnici malo“, rekla je te dodala da se zalažu za progresivno oporezivanje.

Hana Paleka je ispred Kluba Možemo! poručila da se povjerenje ne gradi rezanjem gradskih prihoda, već kvalitetnim i dostupnim javnim uslugama. „To nije odgovorna fiskalna politika, nego mitologija. Umjesto jačanja gradskih servisa, imamo prijedlog koji će taj sustav osiromašiti“, rekla je Paleka.

Marin Račić (Centar) replicirao je Paleki da su upravo više porezne stope Rijeku dovele do 65. mjesta po razvijenosti u državi. „Vrtići su u stanju kome, a škole prokišnjavaju. Da ste prije bili odlučniji, to ne bi bilo tako“, rekao je. Robert Salečić (Unija Kvarnera) osvrnuo se na primjedbe da će koristi za građane biti male. „Nekome je 14 eura puno, to može biti samo dobra odluka“, rekao je. „Je li odgovorno 9 milijuna eura vratiti građanima ili ih trošiti na kojekakve propale projekte?“ dodala je Petra Mandić (Most) te istaknula da građani moraju imati mogućnost upravljati svojim novcem.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković podsjetio je Paleku da je porezno rasterećenje rada bilo u prošlogodišnjem izbornom programu njezine stranke. „Mi ovim potezom, kojeg vi nazivate mitologijom, upravo rasterećujemo rad“, poručio je Milaković.

Prica-Matijaš (SDP) je obrazložila zašto se zalaže za višu stopu oporezivanja. “Oni koji imaju manje, neće imati od toga ništa, a onima koji imaju više, 136 eura mjesečno neće značiti puno“, rekla je.

Renato Stanković (Možemo) postavio je pitanje zamjeniku Milakoviću: „Vaša partnerica iz Mosta rekla je da uloga grada treba biti minimalna. Zašto ste stali na tome? Uvedite libertarijanske politike pa ukinite sve poreze.“

Andro Amančić (Fokus) iznio je projekciju prema kojoj se u idućoj godini očekuje 107,7 milijuna eura prihoda gradskog proračuna, što je oko pet milijuna eura više nego ove godine. „Smanjenje poreza je građanima poruka odgovornosti prema njihovom novcu, a poslodavcima poruka da potičemo priljev mozgova na poslovima s visokom dodanom vrijednošću“, rekao je Amančić. Hana Paleka (Možemo!) uzvratila je da pronalazi uzročno-posljedične veze tamo gdje ih nema. „Nitko se neće doseliti u grad ni zbog 20, ni zbog 100 eura. Narušeno je načelo pravednosti“, rekla je, na što je Amančić odgovorio da je cilj stvoriti poticajno okruženje za ulaganja.

Ana Trošelj (PGS) obrazložila je amandman kluba kojim se predlaže viša porezna stopa od 30 %. „Ne očekujem da će proći, ali nije pravedno ni svrsishodno da se najviše rasterećuju oni s najvišim primanjima“, rekla je te navela primjere 14 jedinica lokalne samouprave s niskom poreznom stopom. „I oni imaju odljev ljudi, toliko o tome koliko ćemo mozgova dobiti“, poručila je Trošelj.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković pojasnio je da prosječna bruto plaća u Rijeci iznosi 2.000 eura, što će s novim poreznim stopama donijeti oko 20 eura više mjesečno samcu koji koristi samo osnovni osobni odbitak, odnosno oko 14 eura zaposlenoj osobi koja uz osobni odbitak koristi i dodatnu olakšicu za jedno dijete. Poručio je vijećnici Trošelj da se smanjenjem poreza bogatima „ništa ne daje, samo im se manje uzima“.

„U Rijeci je 55.626 poreznih obveznika, od toga višu poreznu stopu plaća njih 578, što je jedan posto. Granica visine plaće je oko 4,5 tisuće eura, a viša se stopa plaća samo na razliku, od čega Grad uprihodi oko 2 do 2,5 milijuna eura“, rekao je. Dodao je da se ovom izmjenom gubi oko 450 tisuća eura prihoda, dok bi se prema amandmanu PGS-a zadržalo oko 300 tisuća eura više, što je „jedan promil iznosa proračuna“. „Nisam u dilemi – između jednog promila i najniže porezne stope biram najnižu stopu“, zaključio je Milaković.

„Iako je učinak neznatan, to je naša poruka. Siromašnima se ništa ne uzima, ali im se ni ne olakšava, a imamo najave poskupljenja usluga“, uzvratila je Trošelj. Hana Paleka (Možemo!) smatra da je pokrenut trend koji destabilizira porezne prihode te je navela cijene izgradnje vrtića na Pehlinu i dogradnje škole na Srdočima, od 3 i 1,5 milijuna eura.

Anet Trope Ćavar (AM) istaknula je da 34 eura prihoda više za njezinu obitelj znače pola mjesečne rate vrtića, što nije zanemarivo, dok je Ivana Prica-Matijaš (SDP) naglasila da nitko nema primjedbi na snižavanje niže stope, ali da ovih 1 % poreznih obveznika s najvišim primanjima treba plaćati više.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda naveo je da i Zagrepčane s višim poreznim stopama čeka poskupljenje komunalnih usluga. „Mi barem vraćamo novac“, rekao je, na što je Renato Stanković (Možemo!) replicirao da je zagrebačka vlast naslijedila bankrot, dok je nova riječka vlast naslijedila višak.

Gradonačelnica Iva Rinčić ponovila je da nije cilj imati višak u proračunu, nego ulagati. Istaknula je da je za obnovu vrtića i škola potrebno 20 milijuna eura te ponovila da nema gotovih projekata. „Nije nam cilj biti najniži, nego s manje novca efikasnije upravljati“, rekla je Rinčić.

Hana Paleka smatra da ne bi trebalo isticati da će Rijeka imati najniže stope. „Imamo rastuće siromaštvo, neka od mjera bi ga mogla ublažiti“, rekla je Paleka.

Iva Rinčić je uzvratila da su već uveli besplatan prijevoz za umirovljenike i subvencije za grijanje, te ponovila da su u vrtićima i školama zatekli „spaljenu zemlju“. Zamjenik Vivoda nadovezao se da je još gora situacija zatečena u komunalnim društvima. „Čistoća ima 400 tisuća eura gubitka mjesečno, Poslovni sustavi 50 tisuća eura minusa mjesečno, ViK u minusu. Sva su komunalna društva u minusu, možemo doći do milijun eura manjka mjesečno, a nisu bili ni ugovorno regulirani od 2022. godine. Potpuno ‘spaljena zemlja’“, komentirao je Vivoda te pojasnio da većinu stavki zakonski nije moguće subvencionirati iz proračuna. „Da su visoki porezi donijeli kvalitetne javne usluge, ne bismo ovako razgovarali“, dodao je Marin Račić (Centar).

Srđan Srdoč (IDS) rekao je da smatra kako je prijedlog preuranjen te naveo primjer nedostatnih sredstava za male komunalne akcije mjesnih odbora. „Na Zametu je 275 zahtjeva, a na raspolaganju je 135 tisuća eura, pet posto od potreba“, rekao je Srdoč. Zamjenik Vedran Vivoda odgovorio je najavom pripreme reforme mjesne samouprave i povećanja sredstava u idućoj godini, uz novi način odlučivanja, na što je Srdoč replicirao da će u tom slučaju čekanje na zahvate biti predugo.

Damir Mikuličić (HSU) rekao je da su „niži porezi bolji nego viši“ i najavio da će podržati prijedlog. Irena Bolf (SDP) upozorila je da će se dio proračunskih rashoda pokriti iz prošlogodišnjeg viška. „Stavke se režu, predviđen je novac za pripremu projekata, ali ne i za realizaciju“, istaknula je. Marin Račić (Centar) poručio je da projekti zbog trajanja procedura ne mogu doći do faze izgradnje u idućoj godini, a Andro Amančić (Fokus) uzvratio da se troškovi obnove „Galeba“ svojedobno nisu mjerili u propuštenim garažama i vrtićima.

Renato Stanković (Možemo!) u svojoj je raspravi naglasio da prijedlozi zanemaruju pravednost i reciprocitet te povećavaju nejednakost.

Zamjenik Aleksandar-Saša Milaković je u završnom obraćanju rekao da je smanjenje poreza jedan od koraka da grad bude pun ljudi s dobrim plaćama. Poručio je da se grad ne gradi stihijski i da se bogatstvo ne stvara preraspodjelom. „Činjenica da samo 1% ima veću plaću od 4,5 tisuće eura govori da smo siromašan grad. Bogatstvo se ne stvara preraspodjelom, moramo privući ljude i zadržati naše, pustite tu travku da malo iznikne. Veliki grad s najnižim porezom je poruka investitorima, trebamo obznaniti svima da je Rijeka taj grad“, rekao je Milaković.

Dodao je i da razvoj namjeravaju planirati: prvo odlučiti što je potrebno, zatim pripremiti projekte pa tražiti izvore financiranja – iz fondova ili kredita.

Renato Stanković (Možemo!) zaključio je da kvalitetne javne usluge moraju biti upravljane u javnom sustavu, a Ana Trošelj (PGS) poručila je da je društvo bogato onoliko koliko su bogati najsiromašniji.

Gradonačelnica Iva Rinčić ustvrdila je da s predviđenim iznosima mogu isporučiti ono što su najavili za 2026. godinu. „Nije cilj imati najniže poreze, to je jedan od alata kojima ćemo pokrenuti procese koji će vratiti ljude u grad. Želimo biti hrabri za Rijeku“, poručila je Rinčić.