Na palaču Alga će se postaviti spomen ploča, tamo se nalazio ljekarničko kozmetički laboratorij Alga

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

U srijedu, 9. travnja 2025. u 11 sati, na adresi Šetalište XIII. divizije 11 održat će se otkrivanje spomen-ploče na riječkoj palači Alga.

Ljekarničko kozmetički laboratorij Alga obilježio je gospodarsku povijest Rijeke i Sušaka prve polovine 20. stoljeća, na što su izložbom i katalogom ukazali Muzej grada Rijeke i JGL Muzej farmacije 2023. godine. Nakon gostovanja izložbe u Tehničkom muzeju Nikola Tesla 2024., uslijedila je inicijativa za trajno obilježavanje sušačke Palače Alga, kao sjedišta laboratorija.

Sušak između dva svjetska rata je jugoslavenski grad, važno privredno središte, luka i sjecište puteva. Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga je farmaceutsko poduzeće koje su podigli farmaceuti Dinko Budak i Vladimir Kezele, stvorivši modernu tvrtku sa sjedištem u Sušaku koje je zapošljavalo više od 50 djelatnika. Razvoj Alge prekinut je početkom 1940-ih. Izbijanjem svjetskog sukoba stalo je i gospodarstvo, pa je Alga usporila, potom i zaustavila rad.

Na djelovanje Alge danas podsjeća njezino nekadašnje poslovno sjedište na Pećinama. I njega možemo zahvaliti osnivačima trvtke. Ponukani povoljnim poslovnim ozračjem, Kezele i Budak naručili su izgradnju Alginog sjedišta uz Šetalište prestolonasljednika Petra (danas Šetalište XIII. divizije). Prema dokumentima u Državnom arhivu u Rijeci, nacrti palače i zahtjevi za izdavanjem građevinske dozvole potječu s početka 1931. godine. Građevinska dozvola stigla je ožujka 1931. godine. No, zbog novog smjera ulice, morao se 1933. raditi nov projekt.

Palača Alga nalazi se između gradske ceste Piramida – Plumbum s gornje strane i Šetališta s donje. Ona je prvi opsežniji projekt Davida Bunette, graditelja koji će u narednim godinama podignuti “pola Sušaka”. Izvorno je zamišljena kao jednostavna četverokatnica, a realizirana kao moderna peterokatnica s istaknutim središnjim rizalitom, detaljima poput kružnog prozora i izlazom na krovnu terasu. Laboratorij je bio na mezaninu. Imao je prostorije za priređivanje, pripremu i skladištenje preparata te otpremu pošiljaka, raspoređene oko središnjeg svjetlarnika, parfumerije te južno smještenih ureda. Do viših katova s spremišnim i stambenim prostorima vodi moderna ostakljena stubišna vertikala koja se visinom ističe od ostatka zgrade. Devet luksuzno opremljenih stanova moglo se unajmiti po cijeni u visini tadašnje prosječne plaće. Uporabna dozvola za zgradu na adresi Prestolonasljednikovo šetalište br. 3 izdana je 5. lipnja 1937. godine.

David Bunetta  (Mrkopalj; 29. XII. 1891. — Rijeka, 10. VII. 1964.) završio je berlinsku Akademiju za arhitekturu. U atelijeru arhitekta Paula Bonatza radio je na idejnom projektu novog kolodvora u Stuttgartu. U Rijeku je stigao pred Prvi svjetski rat  i tu s Milanom Čalogovićem projektira Lučka skladišta. Nakon rata radi u poduzeću Ferrobeton Sušak. Projektirao je Javna skladišta i stambene zgrade na Bulevardu te rekonstruirao hotel Park. Sklon je eklekticizmu s utjecajima berlinske škole arhitekture. Poslije je radio pod utjecajem Viktora Kovačića. Svoj stil prenosio je na ostale sušačke graditelje. Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Rijeka-projektu. Potpisuje industrijske i brodogradilišne objekte (proširenje tvornice papira u Rijeci, 3. maj u Rijeci, Uljanik u Puli, Titovo brodogradilište u Kraljevici). Bavio se i arhitekturom intimnih prostoru u riječkom Starom gradu.

Postavljanjem spomen-ploče odaje se priznanje Dinku Budaku i Vladimiru Kezeleu, poslovanju i proizvodnji Alge Sušak, također radu arhitekta Davida Bunette. Postavljanje je zajednička inicijativa Muzeja grada Rijeke, JGL Muzeja farmacije te Kluba Sušačana.