Nizinska pruga Rijeka – Zagreb dobila zeleno svjetlo za gradnju

Nizinska pruga Rijeka – Zagreb, najvažniji željeznički infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, dobila je u rujnu 2025. ključno odobrenje. Po prvi put cijela trasa proglašena je prihvatljivom s aspekta zaštite okoliša. Rješenje o prihvatljivosti izdano je 16. rujna za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani, dok je već u svibnju jednako rješenje dobila i dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik.

Time je otvoren put ubrzanju projektiranja i samom početku realizacije pruge koju stručnjaci nazivaju „projektom stoljeća“. Za izradu idejnih projekata i ishođenje lokacijskih dozvola potpisani su višemilijunski ugovori. Za dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik vrijede oko 1,5 milijuna eura, dok je dokumentacija za Skradnik – Krasica – Tijani ugovorena na više od tri milijuna eura. Na poslovima sudjeluju Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design, Mobilita vision i Geotehnički studio, a rokovi završetka dokumentacije postavljeni su za veljaču i studeni 2026. godine.

Nova pruga imat će ukupno 111 kilometara – 39,1 km između Karlovca i Oštarija/Skradnika te 72,2 km između Skradnika, Krasice i Tijana. Izgradnjom će se putovanje od Zagreba do Rijeke skratiti za 56 kilometara, a Hrvatska će dobiti modernu dvokolosiječnu prugu za mješoviti promet, projektiranu za brzine do 160 km/h.

Projekt uključuje pet novih kolodvora i jedno stajalište, čak 17 vijadukata ukupne duljine 10 kilometara te 14 tunela dugih 57 kilometara. Najzahtjevniji će biti Kapela 1, dugačak 10 kilometara, i Kapela 2 od 15 kilometara, koji će prolaziti kroz masive Velike i Male Kapele.
Prema planu, nizinska pruga trebala bi biti dovršena najkasnije do 2036. godine, a njezin završetak presudan je za razvoj Luke Rijeka.

Procjene govore da bi do 2040. luka mogla generirati oko 2,5 milijardi eura gospodarskog učinka. U optimističnom scenariju, uz završetak pruge već 2032., taj bi iznos mogao doseći 3,3 milijarde eura i otvoriti oko 8.600 novih radnih mjesta. No, ako pruga ne bude završena do 2035., očekuje se osjetno slabiji učinak – oko 1,72 milijarde eura.