Rijeka imala najdulji toplinski val u Hrvatskoj, trajao je čak 20 dana i srušio rekord

--------------------------------------------------

--------------------------------------------------

Rijeka se ovog ljeta posebno izdvojila po dugotrajnosti velikih vrućina. Preliminarna analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazuje da je u Rijeci zabilježen najdulji neprekinuti toplinski val među osam analiziranih hrvatskih meteoroloških postaja – kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje bili su ispunjeni čak 20 dana zaredom.

DHMZ je analizirao razdoblje od 1. svibnja do 16. kolovoza na postajama Osijek, Zagreb – Maksimir, Karlovac, Gospić, Knin, Rijeka, Split – Marjan i Dubrovnik. Posljednji toplinski val, koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza, pokazao se najduljim i prostorno najraširenijim ovog ljeta.

Rijeka srušila dosadašnji rekord

Do ovog ljeta najdulji neprekinuti niz dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val koji može djelovati na zdravlje među analiziranim postajama iznosio je 17 dana. Taj je rekord zabilježen u Kninu u kolovozu 2003. godine.

Ovog ljeta nadmašen je na čak tri postaje, a uvjerljivo najdulje razdoblje zabilježeno je upravo u Rijeci. Kriteriji za toplinski val bili su ispunjeni 20 dana zaredom, od 28. srpnja do 16. kolovoza. Split – Marjan zabilježio je 19 uzastopnih dana, Knin 18, dok je Dubrovnik sa 17 dana izjednačio nekadašnji apsolutni rekord.

Rijeka je pritom znatno nadmašila i vlastiti rekord iz 2024. godine, kada je toplinski val trajao 16 dana. Taj je rekord najprije izjednačen tijekom toplinskog vala od 18. lipnja do 3. srpnja, da bi krajem srpnja i tijekom kolovoza bio pomaknut na čak 20 dana.

Deset dana zaredom na crvenoj razini

Još izraženiji podatak za Rijeku odnosi se na najvišu, crvenu razinu opasnosti od toplinskog vala, koja označava vrlo veliku opasnost za zdravlje.

U Rijeci je vrlo velika opasnost trajala čak deset dana zaredom, od 6. do 15. kolovoza. Time je za jedan dan premašen dosadašnji rekord iz 2006. godine. Analiza DHMZ-a pokazala je da su ovog ljeta ukupno pala četiri rekorda kada je riječ o trajanju najviše razine opasnosti.

DHMZ pritom naglašava kako se pri određivanju toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje ne promatraju samo najviše dnevne temperature. Važnu ulogu imaju i minimalne noćne temperature, odnosno koliko se zrak tijekom noći uspije ohladiti.

Noćno hlađenje posebno je važno jer organizmu omogućuje smanjenje toplinskog opterećenja i oporavak nakon dnevnih vrućina. Kada su i noći izrazito tople, takav je oporavak znatno otežan.

Rekordi pali na šest od osam postaja

Preliminarni rezultati DHMZ-a pokazuju da se ovogodišnje ljeto već izdvojilo po iznimnom trajanju toplinskih valova. Na šest od osam promatranih postaja nadmašeni su njihovi dosadašnji rekordi.

Rekord Knina iz 2003. godine od 17 uzastopnih dana, koji je više od dva desetljeća bio najdulji među analiziranim postajama, ovog su ljeta premašili Rijeka, Split i sam Knin.

Najdulji niz ipak je zabilježen upravo u Rijeci – čak 20 dana toplinskog vala, uz deset uzastopnih dana na najvišoj razini opasnosti za zdravlje.