Rijeka među najizloženijim obalnim područjima u PGŽ-u zbog porasta razine mora

U ime Grada Rijeke događanju su prisustvovali Silvija Kocijan, privremena pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinu te Marin Račić, savjetnik gradonačelnice i gradski vijećnik.

Na predstavljanju su sudjelovali zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan te dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mladen Bulić.

Istraživanje kao podloga za prilagodbu klimatskim promjenama

Predstavljeni rezultati temelje se na višegodišnjem istraživanju utjecaja klimatskih promjena na obalni prostor, uz primjenu naprednih LiDAR podloga i modeliranja valova, plavljenja te geomorfoloških procesa.

Analizom je obuhvaćeno više od 47.500 točaka duž obale Primorsko-goranske županije, a rezultati predstavljaju vrijednu stručnu podlogu za buduće prostorno planiranje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Rijeka među najizloženijim područjima u županiji

Posebno su značajni podaci koji se odnose na Rijeku. Prema rezultatima istraživanja, riječko područje među najizloženijima je u županiji kada je riječ o riziku od plavljenja obale i djelovanja valova. Čak 69,4 posto riječke obale ocijenjeno je ugroženim prema pokazatelju obalnog plavljenja, što je najveći udio među jedinicama lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Istodobno, 47,9 posto riječke obale nalazi se u kategoriji visoke i vrlo visoke ranjivosti prema utjecaju valova.

Ukupno gledajući, Grad Rijeka s 43,6 posto obale svrstane u kategoriju visoke i vrlo visoke ranjivosti predstavlja najizloženiju jedinicu lokalne samouprave na području županije. Dodatni čimbenik ranjivosti predstavlja riječki lukobran, dug približno četiri kilometra, koji značajno utječe na ukupnu procjenu izloženosti obalnog prostora.

Potrebno je planirati na vrijeme

Voditelj projekta, redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Igor Ružić, istaknuo je kako prilagodba porastu razine mora zahtijeva dugoročno planiranje i suradnju stručnjaka različitih područja jer ne postoje univerzalna rješenja koja se mogu primijeniti na svim lokacijama.

Govoreći o najizloženijim područjima, naveo je riječku tržnicu kao jedno od najsloženijih područja kada je riječ o riziku od obalnog plavljenja, uz povijesne jezgre Cresa i Raba. Naglasio je kako se u Rijeci ne može očekivati scenarij sličan Veneciji, iako će se obalna plavljenja povremeno događati.

„Porast razine mora odvija se postupno, što ostavlja dovoljno vremena za planiranje i provedbu odgovarajućih mjera prilagodbe. Rijeka ima važnu prednost u prostoru uz obalu, posebice na širokom području Ulice Riva, gdje postoji niz mogućnosti za buduće zahvate kojima se mogu ublažiti posljedice porasta razine mora. Važno je reagirati na vrijeme i donositi odluke temeljene na stručnim analizama“, poručio je Ružić.

LiDAR tehnologija za preciznije procjene rizika

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan podsjetio je kako je projekt pokrenut prije više od pet godina s ciljem izrade stručnih podloga za prilagodbu klimatskim promjenama, osobito u dijelu koji se odnosi na porast razine mora i njegov utjecaj na obalna područja.

„Za planiranje prostora ključno je pravodobno prepoznati područja izložena poplavama te kroz preventivne mjere smanjiti buduće rizike i štete.

U aktualnoj fazi projekta koristi se LiDAR tehnologija koja omogućuje precizno modeliranje mogućih scenarija plavljenja obale i izradu detaljnog trodimenzionalnog prikaza prostora“, istaknuo je Butigan.

Dodao je kako su u ranijim fazama projekta identificirane najugroženije dionice obale na području Primorsko-goranske županije, dok su najnovija mjerenja omogućila znatno precizniji uvid u opseg i posljedice mogućih poplava. Cilj projekta je, naglasio je, dobiti cjelovitu sliku ugroženosti obalnog područja koja će služiti kao podloga za buduće prostorno planiranje i provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Klimatske promjene povećavaju rizik za obalna naselja

Istraživanje upozorava kako će očekivani porast razine mora, zajedno s češćim pojavama ekstremnih vremenskih uvjeta, povećavati rizik od plavljenja obalnih područja, osobito u urbanim sredinama poput Rijeke. Posljednjih godina na području Kvarnera već su zabilježene rekordne razine mora, što dodatno potvrđuje potrebu za pravodobnim planiranjem mjera prilagodbe.

Osim Rijeke, analiza je kao posebno ranjiva izdvojila i druga naseljena obalna područja Primorsko-goranske županije. Među najizloženijim lokacijama nalaze se Opatija, Crikvenica, Cres, Rab, Punat, Volosko te naselja na Lošinju, uključujući Mali i Veli Lošinj. Stručnjaci ističu kako su upravo starija obalna naselja, dijelom izgrađena na nasipima i u niskim priobalnim zonama, najizloženija učincima porasta razine mora, olujnih uspora i sve češćih ekstremnih vremenskih događaja.

Preporuke za jačanje otpornosti obalnog prostora

Podaci potvrđuju potrebu za koordiniranim djelovanjem svih jedinica lokalne samouprave u cilju prilagodbe klimatskim promjenama i povećanja otpornosti obalnog prostora. Među preporučenim mjerama ističu se kontinuirani monitoring stanja obale, održavanje i prilagodba postojeće infrastrukture, podizanje kote obalnih površina na kritičnim lokacijama, izgradnja novih zaštitnih sustava te planiranje prostora za privremene obrambene mjere tijekom ekstremnih događaja.