Rijeka okupila znanstvenike iz sedam zemalja na konferenciji o izazovima umjetne inteligencije

Konferencija se održava na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a okuplja znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske, Poljske, Španjolske, Austrije, Njemačke, Kine i Južne Koreje. Cilj je potaknuti dijalog između različitih znanstvenih, kulturnih i filozofskih tradicija te otvoriti prostor za razmjenu znanja i iskustava o utjecaju umjetne inteligencije na društvo.

Sudionicima se u ime gradonačelnice Rijeke Ive Rinčić obratio njezin savjetnik za školstvo Igor Vlajnić, istaknuvši da umjetna inteligencija već snažno mijenja gospodarstvo, znanost, obrazovanje i svakodnevni život, ali istodobno otvara brojna pitanja o etici, odgovornosti, privatnosti i sigurnosti.

„Uz brojne mogućnosti koje otvara, umjetna inteligencija donosi i važna pitanja o etici, odgovornosti, zaštiti privatnosti, sigurnosti i utjecaju tehnologije na budućnost društva. Zato je važno da o njezinu razvoju ne razgovaramo samo iz tehnološke perspektive, nego i iz društvene, etičke i humanističke, vodeći računa o doprinosu kvaliteti života i dobrobiti čovjeka i zajednice“, poručio je Vlajnić.

Naglasio je i važnost međunarodne suradnje i povezivanja znanstvenika različitih iskustava i pogleda, podsjetivši da Rijeka svoju budućnost vidi u znanju, obrazovanju, inovacijama i otvorenosti prema novim idejama.

„Mostovi povezuju različite obale, ali i ljude, ideje i perspektive, a Rijeka je uvijek bila grad otvorenosti, susreta i međunarodne suradnje“, istaknuo je Vlajnić, izrazivši nadu da će sudionici iz različitih zemalja tijekom boravka upoznati i duh grada domaćina.

Umjetna inteligencija mora biti u službi čovjeka

U ime Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta sudionike je pozdravila Nina Pereza, pomoćnica rektora za inovacije u obrazovanju i prodekanica za kvalitetu Medicinskog fakulteta. Poslužila se simbolikom mosta kako bi opisala odnos između tradicije i novih tehnologija, istaknuvši da je zadaća obrazovnih i znanstvenih institucija sačuvati vrijedne temelje, ali istodobno odgovorno uvoditi nova znanja i metode. Naglasila je da umjetna inteligencija donosi velike promjene u načinu obrazovanja budućih liječnika i pružanja zdravstvene skrbi.

U ime Fakulteta zdravstvenih studija okupljenima se obratio Robert Doričić, koji je posebno istaknuo važnost interdisciplinarnog pristupa i mogućnosti koje konferencija otvara za promišljanje primjene umjetne inteligencije u zdravstvu.

Nenad Malović, prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, podsjetio je na dugogodišnju suradnju institucija uključenih u organizaciju Riječkih znanstvenih mostova te posebno zahvalio profesoru Saši Horvatu na njegovu doprinosu kontinuitetu i razvoju konferencije.

U ime Riječke nadbiskupije sudionike je pozdravio generalni vikar Mario Tomljanović, naglasivši da tehnološki napredak svoju najveću vrijednost ostvaruje kada služi čovjeku i općem dobru. Upravo zato, istaknuo je, dijalog između znanosti, etike, filozofije i teologije nije samo koristan nego i nužan.

Od primjene u medicini do etičkih i filozofskih pitanja

Program dvodnevne konferencije obuhvaća tri tematska područja. Prvo se bavi primjenom umjetne inteligencije u medicini i skrbi, uključujući medicinsko obrazovanje, robotsku skrb za osobe s demencijom i djecu s autizmom te mogućnosti i izazove primjene novih tehnologija u psihoterapiji i području mentalnog zdravlja.

Drugo područje posvećeno je filozofskim pitanjima umjetne inteligencije, među kojima su odnos jezika i tehnologije, kreativnost te mogućnosti komunikacije između čovjeka i umjetne inteligencije. Treće obuhvaća antropološke, etičke i teološke aspekte njezina razvoja, s posebnim naglaskom na pitanje što znači biti čovjek u vremenu sve naprednije strojne inteligencije.

Prvi dan konferencije, pod nazivom „Novi glasovi“, posvećen je mladim istraživačima, dok je drugi dan namijenjen izlaganjima i raspravama iskusnijih znanstvenika.

Konferenciju organiziraju Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teološki fakultet Sveučilišta Nikole Kopernika u Torunju te Zaklada Sveučilišta u Rijeci.